{"id":3946,"date":"2015-07-21T19:55:26","date_gmt":"2015-07-21T17:55:26","guid":{"rendered":"http:\/\/hipsb.hr\/?post_type=product&p=3946"},"modified":"2026-01-21T12:52:34","modified_gmt":"2026-01-21T11:52:34","slug":"rijeka-sava-u-povijesti","status":"publish","type":"product","link":"http:\/\/hipsb.hr\/en\/proizvod\/rijeka-sava-u-povijesti\/","title":{"rendered":"Rijeka Sava u povijesti"},"content":{"rendered":"

S A D R \u017d A J<\/strong><\/span><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Zbornik radova Rijeka Sava u povijesti<\/em> rezultat je dvodnevnoga znanstvenoga skupa odr\u017eanoga 18. i 19. studenog 2013. u Slavonskom Brodu te predstavlja prvi poku\u0161aj sagledavanja i vrednovanja uloge i zna\u010denja rijeke Save u politi\u010dkoj, gospodarskoj i kulturnoj povijesti zemalja kroz koje ili uz \u010dije granice protje\u010de, kao i u povijesti nekada\u0161njih veledr\u017eava koje su u me\u0111uvremenu nestale s povijesne pozornice (Rimsko Carstvo, Bizant, Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo, Osmansko Carstvo, Habsbur\u0161ka \/ Austro-Ugarska Monarhija). Zbornik se sastoji od 25 znanstvenih radova kojima su otvorene neke va\u017ene, dosad posve zanemarene teme, dok su pojedine druge teme sagledane u svjetlu rezultata novijih istra\u017eivanja.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eMo\u017eda nekima nikad dosta, pa ne misle tako, ali historiografska literatura neovisno o krizi svih je ovih godina, \u010dini se, \u017eivjela svoju renesansu. \u010cesto ta literatura ima fokus na lokalnu temu: u tome dijelom le\u017ei i razlog njene \u017eivosti. Osim Ministarstva znanosti i Ministarstva kulture takva izdanja, naime, \u010desto podupiru \u017eupanije i gradovi.<\/p>\n

No kako je ponekad lokalno ‘obojena’ temom, bude ‘zarobljena’ i lokalnim karakterom izdava\u010da, te uglavnom ostaje u uglu pozornice, izvan osvjetljenja velikih, mainstream medija, nema je ba\u0161 po knji\u017earama, pa informaciju o njoj imaju u stru\u010dnim krugovima, ali ne i izvan njih.<\/p>\n

Danas ve\u0107 i mnoga sela imaju svoje monografije (OK, ima ih serioznih a ima ih i diletantskih), no jedna je povijesna megatema ustrajno bivala bez adekvatno monumentalne knjige: rijeka Sava.<\/p>\n

 <\/p>\n

Gradovi<\/strong><\/p>\n

Do prije nekoliko mjeseci. Tada se, naime, pojavila voluminozna monografija ‘Rijeka Sava u povijesti’, koju je uredio mladi povjesni\u010dar Branko Ostajmer, a kao izdava\u010d potpisao medievalist (mnogima poznat i kao jedan od najboljih pisaca srednje generacije) Stanko Andri\u0107. Radi se zapravo o zborniku radova s istoimenog skupa u Slavonskom Brodu, a autori su znanstvenici i kustosi koji dolaze s fakulteta, instituta, muzeja… iz Osijeka, Vinkovaca, Slavonskog Broda, Siska, Zagreba, Sarajeva, Ljubljane, Novog Sada i Beograda – zbornik je okupio, dakle, institucije s cijele savske transverzale.<\/p>\n

Na toj vodenoj mo\u017edini ju\u017ene Panonije ve\u0107 u antici ‘skupljaju’ se klju\u010dni gradovi toga vremena i toga prostora: Emona, Siscia, Marsonia, Sirmium… Koliko je, kao komunikacija, bila \u010dak va\u017enija nego danas, govori, recimo, prilog Mihe Kosija o Savi kao plovidbenom putu izme\u0111u Kranjske i hrvatskih zemalja od 13. do 18. stolje\u0107a, kada su splavari bili \u010de\u0161\u0107i prizor na rijeci nego danas ribi\u010di. O njoj kao prometnoj vezi pi\u0161e jo\u0161 Strabon, koji spominje da se i u predrimsko vrijeme od Akvileje (nedaleko dana\u0161njeg Trsta) kopnom prevozio teret do Nauporta (kraj dana\u0161nje Vrhnike) i potom vodenim putem u Segestiku (Sisak) – Sava je bila dakle ne\u0161to kao magistralni put od sjevernog Jadrana u Panoniju, kojom su onodobni vodeni \u0161leperi (a zvali su se, u rimsko vrijeme, pontoniumi) prevozili “sve\u201d: ulje, \u017eito, vino, tekstil, posu\u0111e…<\/p>\n

Zbornik vrvi podacima i otkri\u0107ima, navodim samo neke.<\/p>\n

Tako recimo i ono da Sava kao dio Zagreba nije pojam niti \u010dinjenica novijeg vremena, otkad je grad s Ve\u0107eslavom Holjevcem ‘presko\u010dio’ rijeku.<\/p>\n

O odnosu srednjovjekovnog Zagreba i rijeke pi\u0161uMarija Karbi\u0107 i Bruno \u0160kreblin u \u010dlanku ‘Grad na rijeci ili pored nje’, u kojem je uz ostalo zabilje\u017een i bizaran detalj da je rijeka bila grade\u010dko strati\u0161te. ‘Godine 1499. na smrt utapanjem bila je, na primjer, zbog dva poba\u010daja osu\u0111ena mlada seljanka Doroteja.’ Dodajmo da ta davna drakonska kazna, me\u0111utim, ipak nije bila izvr\u0161ena. Naime, ‘Valentin, krvnik koji ju je trebao smaknuti, zamolio je sud da je pomiluje kako bi je mogao o\u017eeniti’, prenose autori.<\/p>\n

Rijeka Sava granica je nebrojeno puta: uz ostalo kasnoavarske dr\u017eave (o \u010demu pi\u0161e Anita Rapan Pape\u0161a), Ugarske (Milo\u0161 Ivanovi\u0107 i Boris Stojkovski), protuturski bedem (Stanko Andri\u0107) ili bedem protiv smrtonosnih epidemija – npr. na njoj je bio uspostavljen sanitarni kordon protiv \u0161irenja kuge iz Srbije i Bosne (Robert Skenderovi\u0107), odnosno bila je do\u017eivljavana kao granica prema Orijentu te postala knji\u017eevno plodan ideologem granice (o \u010demu pi\u0161e Anica Bili\u0107).<\/p>\n

 <\/p>\n

Kanali prema Jadranu<\/strong><\/p>\n

\u010cak i iz ne ba\u0161 nedavne pro\u0161losti zbornik bilje\u017ei poneki podatak iz rubrike ‘Vjerovali ili ne’: na primjer, postojali su ozbiljni planovi (navodi \u010dlanak Milana Guli\u0107a) da se probiju kanali koji bi Savu povezali s Jadranskim morem, ne\u0161to kao panamska pre\u010dica izme\u0111u Panonije i Mediterana. Bilo je takvih planova vi\u0161e: kanalom Sava – Kupa – Rijeka (projekt iz 1920. godine) rije\u010dni su brodovi trebali skratiti i pojeftiniti put od Zagreba do kvarnerske luke, preciznije – kanal je trebao imati 11 ustava, uklju\u010divao je tunel kroz Veliku Kapelu dug 24 kilometra i zavr\u0161avao u Bakarskom zaljevu. Prema drugom projektu (iz 1929. godine) Sava i Jadran trebali su biti spojeni preko Une i Krke… Nije se postavljalo pitanje \u0161to bi ostalo od veli\u010danstvenih slapova kod Skradina: ipak je isklju\u010divi kriterij projekta bio, kako se to danas ka\u017ee, ‘sigurnosno-strate\u0161ki aspekt’, jer \u0161ibenska je luka bila “daleko od dr\u017eavnih granica’, a zbog ‘za\u0161ti\u0107enosti okolnim brdima pogodna za obranu’. Ostalo je nepoznato za\u0161to projekt nikada nije bio ostvaren – iz politi\u010dkih razloga, ili jednostavno zato \u0161to, kao i za mnoge druge faraonske zahvate, nije bilo love.<\/p>\n

Kritiku neka pi\u0161u drugi: ovi ‘\u0161tikleci’ ipak su samo ilustracija obimnosti tema u tom zborniku; tim vi\u0161e \u0161to su mnogima prva informacija o toj impresivnoj zbirci istra\u017eivanja vodotoka koji je mnogima pod nosom, a javlja se u vijestima samo kada dosegne kriti\u010dan vodostaj.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

Autor: Dalibor \u0160impraga (Globus<\/span><\/em>, br. 1316)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zbornik radova Rijeka Sava u povijesti<\/em> rezultat je dvodnevnoga znanstvenoga skupa odr\u017eanoga 18. i 19. studenog 2013. u Slavonskom Brodu te predstavlja prvi poku\u0161aj sagledavanja i vrednovanja uloge i zna\u010denja rijeke Save u politi\u010dkoj, gospodarskoj i kulturnoj povijesti zemalja kroz koje ili uz \u010dije granice protje\u010de, kao i u povijesti nekada\u0161njih veledr\u017eava koje su u me\u0111uvremenu nestale s povijesne pozornice (Rimsko Carstvo, Bizant, Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo, Osmansko Carstvo, Habsbur\u0161ka \/ Austro-Ugarska Monarhija). Zbornik se sastoji od 25 znanstvenih radova kojima su otvorene neke va\u017ene, dosad posve zanemarene teme, dok su pojedine druge teme sagledane u svjetlu rezultata novijih istra\u017eivanja.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"featured_media":3949,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"yoast_head":"\nRijeka Sava u povijesti - Hrvatski institut za povijest<\/title>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/hipsb.hr\/en\/proizvod\/rijeka-sava-u-povijesti\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Rijeka Sava u povijesti - Hrvatski institut za povijest\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Zbornik radova Rijeka Sava u povijesti rezultat je dvodnevnoga znanstvenoga skupa odr\u017eanoga 18. i 19. studenog 2013. u Slavonskom Brodu te predstavlja prvi poku\u0161aj sagledavanja i vrednovanja uloge i zna\u010denja rijeke Save u politi\u010dkoj, gospodarskoj i kulturnoj povijesti zemalja kroz koje ili uz \u010dije granice protje\u010de, kao i u povijesti nekada\u0161njih veledr\u017eava koje su u me\u0111uvremenu nestale s povijesne pozornice (Rimsko Carstvo, Bizant, Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo, Osmansko Carstvo, Habsbur\u0161ka \/ Austro-Ugarska Monarhija). Zbornik se sastoji od 25 znanstvenih radova kojima su otvorene neke va\u017ene, dosad posve zanemarene teme, dok su pojedine druge teme sagledane u svjetlu rezultata novijih istra\u017eivanja.    \" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/hipsb.hr\/en\/proizvod\/rijeka-sava-u-povijesti\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Hrvatski institut za povijest\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2026-01-21T11:52:34+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/hipsb.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/rijeka-sava.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"375\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"640\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Est. reading time\">\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"4 minutes\">\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/hipsb.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/hipsb.hr\/\",\"name\":\"Hrvatski institut za povijest\",\"description\":\"Podru\\u017enica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":\"https:\/\/hipsb.hr\/?s={search_term_string}\",\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"http:\/\/hipsb.hr\/en\/proizvod\/rijeka-sava-u-povijesti\/#primaryimage\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"url\":\"http:\/\/hipsb.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/rijeka-sava.jpg\",\"contentUrl\":\"http:\/\/hipsb.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/rijeka-sava.jpg\",\"width\":375,\"height\":640},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/hipsb.hr\/en\/proizvod\/rijeka-sava-u-povijesti\/#webpage\",\"url\":\"http:\/\/hipsb.hr\/en\/proizvod\/rijeka-sava-u-povijesti\/\",\"name\":\"Rijeka Sava u povijesti - Hrvatski institut za povijest\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/hipsb.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"http:\/\/hipsb.hr\/en\/proizvod\/rijeka-sava-u-povijesti\/#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2015-07-21T17:55:26+00:00\",\"dateModified\":\"2026-01-21T11:52:34+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/hipsb.hr\/en\/proizvod\/rijeka-sava-u-povijesti\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/hipsb.hr\/en\/proizvod\/rijeka-sava-u-povijesti\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/hipsb.hr\/en\/proizvod\/rijeka-sava-u-povijesti\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"item\":{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/hipsb.hr\/en\/\",\"url\":\"https:\/\/hipsb.hr\/en\/\",\"name\":\"Home\"}},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"item\":{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/hipsb.hr\/shop\/\",\"url\":\"http:\/\/hipsb.hr\/shop\/\",\"name\":\"Proizvodi\"}},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"item\":{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/hipsb.hr\/en\/proizvod\/rijeka-sava-u-povijesti\/\",\"url\":\"http:\/\/hipsb.hr\/en\/proizvod\/rijeka-sava-u-povijesti\/\",\"name\":\"Rijeka Sava u povijesti\"}}]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","_links":{"self":[{"href":"http:\/\/hipsb.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/product\/3946"}],"collection":[{"href":"http:\/\/hipsb.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/product"}],"about":[{"href":"http:\/\/hipsb.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/product"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hipsb.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3946"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hipsb.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3949"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/hipsb.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3946"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}