Knjiga \u201eMa\u0111ari isto\u010dne Slavonije od 1702. do 1831.\u201d u potpunosti se temelji na doktorskoj disertaciji \u201eStanovni\u0161tvo Hrastina, Laslova, Koro\u0111a i Retfale u 18. i prvoj tre\u0107ini 19. stolje\u0107a\u201d, koju sam obranio 24. lipnja 2016. na Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Velika pomo\u0107 na doktorskom studiju bila mi je stipendija So\u00f3s K\u00e1lm\u00e1n Ministarstva za ljudske resurse Ma\u0111arske, koju sam primio 2015. godine (ma\u0111. \u201eAz Emberi Er\u0151forr\u00e1sok Miniszt\u00e9riuma \u2018So\u00f3s K\u00e1lm\u00e1n\u2019 \u00f6szt\u00f6nd\u00edj). Najve\u0107e zahvale za iscrpne savjete prilikom izrade disertacije svakako dugujem svojoj mentorici, izv. prof. dr. sc. Dubravki Bo\u017ei\u0107 Bogovi\u0107.<\/p>\n
Razlog zbog kojega je naslov ove knjige izmijenjen u odnosu na naslov disertacije prvenstveno je potreba za jasno\u0107om. Naime, \u010detiri naselja koja su bila predmetom analize potencijalno zainteresiranom istra\u017eiva\u010du ili \u010ditatelju mo\u017eda na prvu ne odaju po \u010demu su ta naselja specifi\u010dna u odnosu na bilo koja druga \u010detiri naselja u isto\u010dnoj Slavoniji. Na ovaj je na\u010din u naslovu mogu\u0107e donekle izbjegnuta potpuna preciznost, jer zasigurno da je pojedina\u010dnih Ma\u0111ara ili poneke ma\u0111arske obitelji bilo i u drugim naseljima isto\u010dne Slavonije, no niti u jednom naselju isto\u010dne Slavonije oni nisu predstavljali iole zna\u010dajniji udio stanovni\u0161tva u danom razdoblju. Glede kronolo\u0161koga okvira, njegovu donju granicu \u010dine prvi poznati austrijski popisi nakon oslobo\u0111enja Slavonije od Osmanlija i ona je poprili\u010dno jasna. Provizornijom se \u010dini zaklju\u010dna godina analize. Me\u0111utim, u okvirima danoga istra\u017eivanja, ona ima smisla iz vi\u0161e razloga, a mo\u017eda ponajvi\u0161e stoga \u0161to od tridesetih godina 19. stolje\u0107a zapo\u010dinje kolonizacija ma\u0111arskoga stanovni\u0161tva iz u\u017ee Ugarske na podru\u010dje (isto\u010dne) Slavonije. Nadalje, od sredine 19. stolje\u0107a zapo\u010dinje i razdoblje vo\u0111enja modernih popisa stanovni\u0161tva, te bi za kasnija razdoblja bilo potrebno primijeniti potpuno druga\u010diju metodologiju pristupa temi.<\/p>\n
Denis Njari<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Knjiga \u201eMa\u0111ari isto\u010dne Slavonije od 1702. do 1831.\u201d u potpunosti se temelji na doktorskoj disertaciji \u201eStanovni\u0161tvo Hrastina, Laslova, Koro\u0111a i Retfale u 18. i prvoj tre\u0107ini 19. stolje\u0107a\u201d, koju sam obranio 24. lipnja 2016. na Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Velika pomo\u0107 na doktorskom studiju bila mi je stipendija So\u00f3s K\u00e1lm\u00e1n Ministarstva za ljudske resurse […]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":6424,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"yoast_head":"\n