Ova je knjiga prva i uop\u0107e jedina znanstvena povijesno-kulturolo\u0161ka monografija koja temeljito obra\u0111uje svilarstvo u Hrvatskoj, od prvih po\u010detaka u 18. stolje\u0107u do zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata kada svilarstvo prakti\u010dno vi\u0161e i ne postoji. Knjiga svestrano prikazuje kako je svilarstvo u jednom vremenu hrvatskog dru\u0161tva bilo zna\u010dajna i elitna gospodarska i kulturolo\u0161ka djelatnost.<\/p>\n
Svilarstvo je u Hrvatskoj potaknula carica Marija Terezija, \u017eele\u0107i da be\u010dki dvor i stanovni\u0161tvo budu jednako rasko\u0161ni kao \u0161to je to bilo u Francuskoj, za Luja XV. i Luja XVI. U tom je nastojanju tra\u017eila da se njeguje kultura svilarstva pogotovo \u0161to se ustanovilo da su tada\u0161nja hrvatska podru\u010dja pogodna za uzgoj svile, a i da je dovoljno ljudi da se time bave. U knjizi se detaljno obra\u0111uju svi krajevi Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u kojima je svilarstvo organizirano.<\/p>\n
Uzgoj svilarstva pod kontrolom i \u010desto u re\u017eiji dr\u017eave postojao je do 1800. godine. Dolaskom u na\u0161e krajeve Francuzi su poku\u0161ali svilarstvo pretvoriti u francuski monopol. Gdje su imali vlast onemogu\u0107avali su uzgoj dudova svilca. Svilarstvo se zadr\u017ealo u krajevima koji su ostali u Habsbur\u0161koj monarhiji, s tim da uzgoj svile prelazi u nadle\u017enost \u017eidovskih obitelji pa su trgovci preuzeli i proizvodnju.<\/p>\n
Veliki povijesni pokret 1848. iznova utje\u010de na svilarstvo. Novo gra\u0111ansko dru\u0161tvo tra\u017ei nove materijale, \u010dvr\u0161\u0107e od svile. Svila zadr\u017eava svoje korisnike u crkvama i za elitne zabave pa se svilarstvo ipak njeguje, osobito u bogatijim krajevima Hrvatske. Novi udarac svilarstvu \u0161ezdesetih godina 19. stolje\u0107a bolest je dudova svilca, svila je nekvalitetna pa ni \u00abuvoz\u00bb otpornijih buba, \u010dak iz Japana, nije bio isplativ. Ve\u0107ina filatorija se zatvara, svilarstvo se te\u0161ko obnavlja.<\/p>\n
Novi procvat svilarstva omogu\u0107uju slavonski banovi (Sok\u010devi\u0107, Peja\u010devi\u0107, Khuen Hedervarv) koji vladinim uredbama odre\u0111uju \u0161kolama da njeguju svilene bube, a u \u0161kolskim vrtovima i uz dr\u017eavne ceste moraju se saditi dudinjaci. Uznapredovano svilarstvo u zadnjoj \u010detvrtini 19. stolje\u0107a postaje monopol ma\u0111arske vlade. Stoga se od strane Zemaljske vlade poduzimaju akcije da svilarstvo bude u nadle\u017enosti doma\u0107e vlade u Zagrebu, pa se to i desilo 1907.: svilarstvo u Hrvatskoj podijeljeno je u dva dijela, ono u Slavoniji ima sredi\u0161nju nakupnu stanicu u Vinkovcima, a ostali dio Hrvatske je potpadao pod Zagreba\u010dku svilanu. Svilarstvo je pre\u017eivjelo i Prvi svjetski rat, ali nije veliku svjetsku krizu. Zatvorena je svilana u Zagrebu, a ona u Vinkovcima jedva se odr\u017eava. U novoj dr\u017eavi se Novi Sad odre\u0111uje kao centrala za svilarstvo Kraljevine Jugoslavije. Za vrijeme NDH svilarstvo vegetira, donekle je u funkciji potreba njema\u010dke vojske (svila za padobrane).<\/p>\n
Knjiga prikazuje razvitak svilarstva u Hrvatskoj od 1800. do 1945. godine. Razvidna je \u0161ira inkorporiranost te djelatnosti u cjelinu hrvatskog dru\u0161tva, od tehnologije uzgoja do tehnologije izrade svile, trgovine, kulturnih i etnolo\u0161kih osobitosti, uloga svile i utjecaj u kulturi, modi, gospodarstvu i dru\u0161tvenom \u017eivotu uop\u0107e.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ova je knjiga prva i uop\u0107e jedina znanstvena povijesno-kulturolo\u0161ka monografija koja temeljito obra\u0111uje svilarstvo u Hrvatskoj, od prvih po\u010detaka u 18. stolje\u0107u do zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata kada svilarstvo prakti\u010dno vi\u0161e i ne postoji. Knjiga svestrano prikazuje kako je svilarstvo u jednom vremenu hrvatskog dru\u0161tva bilo zna\u010dajna i elitna gospodarska i kulturolo\u0161ka djelatnost. Svilarstvo je […]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":867,"comment_status":"open","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"yoast_head":"\n