Slavonska vojna krajina, kao dio Vojne krajine, nakon Velikog be\u010dkog rata (1683.-1699.), u kojem su Slavonija i Srijem\u00a0 oslobo\u0111eni od Osmanlija, sve do njezina kona\u010dnog razvoja\u010denja 1873. godine, do\u017eivjela je niz reorganizacija s vrlo dalekose\u017enim posljedicama kako za njezin strukturalni ustroj, tako i za sustav prava i obveza njenih stanovnika. Nakon \u0161to je u prethodnim razdobljima istra\u017eiva\u010dka djelatnost Podru\u017enice prvenstveno bila usmjerena na analizu Vojne krajine kao geopoliti\u010dkog, upravno-pravnog i vojnog fenomena ranovjekovne Europe, u istra\u017eiva\u010dkom razdoblju 2007.-2011. interes se usmjerava na rekonstrukciju i analizu dru\u0161tvenih i kulturnih procesa na kraji\u0161kom podru\u010dju. Prate\u0107i povijesni razvitak Slavonske vojne krajine, istra\u017euje se kraji\u0161ka svakodnevica i kraji\u0161ki mentalitet u toj, u vojnom i ekonomskom smislu, autarki\u010dnoj instituciji, u cijelosti pro\u017eetoj etatizmom. Glavna hipoteza je da se na tom kraji\u0161kom prostoru pod utjecajem vi\u0161estoljetnih dru\u0161tvenih i kulturnih integracijskih procesa razvio zaseban kraji\u0161ki patriotizam koji se tijekom 19. stolje\u0107a stopio sa nacionalnim identitetom i samim tim bio odlu\u010duju\u0107i faktor u inkorporaciji Slavonije i Srijema u hrvatski nacionalni i politi\u010dki korpus.<\/p>\n
Zna\u010dajan doprinos u istra\u017eivanju upravo ovog fenomena donosi dr. Damir Matanovi\u0107 svojom knjigom Grad na granici: slobodni vojni komunitet Brod na Savi od sredine 18. do sredine 19. stolje\u0107a<\/i><\/b>. Radi se o vrlo studioznom prikazu vremena u kojem se ra\u0111ala moderna Slavonija. Rade\u0107i na ovoj knjizi, autor se slu\u017eio najrelevantnijim izvorima, skupljaju\u0107i arhivsku gra\u0111u od Austrijskog dr\u017eavnog arhiva u Be\u010du (\u0150sterreichische Staatsarchiv Wien), Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva, do Arhiva obitelji Brli\u0107 i Muzeja brodskog posavlja. Knjiga obiluje i geopoliti\u010dkim kartama, grafikonima, statisti\u010dkim tablicama, arhitektonskim nacrtima, katastarskim izvatcima, preslikama dr\u017eavnih dokumenata, te, kona\u010dno, dragocjenim ilustracijama koje prikazuju kraji\u0161nike u \u010dasni\u010dkim i vojni\u010dkim odorama najrazli\u010ditijih kraji\u0161kih postrojbi. Pojedine ilustracije ovjekovje\u010duju i niz raznovrsnih obi\u010daja toga vremena, daju\u0107i ovoj knjizi karakter etnolo\u0161kog dokumenta.<\/p>\n
Osnovna intencija dr. Matanovi\u0107a, koji najve\u0107i dio pa\u017enje u ovoj knjizi posve\u0107uje funkcioniranju civilnog \u017eivota u jednom takvom militariziranom podru\u010dju, je pokazati kako je grani\u010dnost <\/i>(krajina = granica) imala odlu\u010duju\u0107u ulogu pri formiranju svih elemenata dru\u0161tvene svakida\u0161njice u slavonskoj Posavini 18. i 19. stolje\u0107a. U tom smislu, autor posebno nagla\u0161ava va\u017enost institucija sanitarnog kordona<\/i>, kontumaca<\/i> i ra\u0161tela<\/i>, te tako, izme\u0111u ostalog, apostrofira egzistencijalnu povezanost stanovnika Brodske pukovnije i Grada\u010da\u010dke nahije.<\/p>\n
Prvi dio knjige opisuje klju\u010dne vojne i politi\u010dke aktivnosti s kraja 17. i prve polovice 18. stolje\u0107a, koje su bile usmjerene k potpunoj reintegraciji Slavonije i Srijema u dr\u017eavno-pravni poredak Habsbur\u0161ke Monarhije. K tomu, vrlo jasno iznose se razlozi zbog kojih Vojna krajina, u po\u010detku organizirana kao obrambeni pojas protiv Osmanlija, s vremenom prerasta u golemu habsbur\u0161ku ratnu provinciju s modelom samofinanciranja. Kako bi se regeneriralo kraji\u0161ko gospodarstvo i za\u017eivio spomenuti model, u po\u010detku se osnivaju ku\u0107ne zadruge<\/i> (osnovno im je obilje\u017eje autarkija), a potom, polovicom 18. stolje\u0107a, i prvi slobodni vojni komuniteti<\/i> (slobodna, povla\u0161tena kraji\u0161ka mjesta) koji su, jer je u njima bio omogu\u0107en razvoj trgovine i obrta, postali pokreta\u010dima kraji\u0161kog gospodarstva. Njihovim osnivanjem zapo\u010deo je proces nastajanja modernih gradova na na\u0161em podru\u010dju me\u0111u kojima se zna\u010dajem istaknuo Brod na Savi. Ova knjiga name\u0107e se tako kao vrijedni prikaz institucija materijalne i duhovne kulture s po\u010detka 18. stolje\u0107a koje su\u00a0 profilirale Brod na Savi kao sredi\u0161te svoje okolice, te doprinijele da dobije status slobodnog vojnog komuniteta (1753.-1786.; 1820.-1871.)<\/p>\n
Drugi dio knjige posve\u0107en je unutarnjem ustroju brodskog komuniteta, njegovu posvema\u0161njem razvoju u politi\u010dkom, dru\u0161tvenom, ekonomskom i kulturnom segmentu. Veoma koncizno predstavljen je brodski urbani i demografski rast, stoljetna korelacija civilne i vojne vlasti, drugim rije\u010dima odnos grada i tvr\u0111ave koji je uvjetovao arhitektonski i vizualni identitet Broda na Savi. Opisano je utemeljenje i djelatnost brodskog magistrata, na\u010din stjecanja statusa gra\u0111anina, te kona\u010dno pojedinosti vezane uz po\u010detni\u00a0 razvoj trgovine i obrta u Brodu na Savi.<\/p>\n
Sve re\u010deno karakterizira ovo djelo kao nezaobilazno za poznavanje novije, a samim tim i najnovije povijesti Slavonije i Srijema, te njihovih gradova, prvenstveno Broda na Savi, danas Slavonskog Broda.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Slavonska vojna krajina, kao dio Vojne krajine, nakon Velikog be\u010dkog rata (1683.-1699.), u kojem su Slavonija i Srijem\u00a0 oslobo\u0111eni od Osmanlija, sve do njezina kona\u010dnog razvoja\u010denja 1873. godine, do\u017eivjela je niz reorganizacija s vrlo dalekose\u017enim posljedicama kako za njezin strukturalni ustroj, tako i za sustav prava i obveza njenih stanovnika. Nakon \u0161to je u prethodnim […]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":873,"comment_status":"open","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"yoast_head":"\n