Knjiga predstavlja vrijedan prilog prou\u010davanju lokalne povijesti Slavonije i Baranje. Ona na mikroprimjeru jednog mjesta prati sveobuhvatni razvoj \u010cepina na njegovom putu od srednjevjekovnog sela do dana\u0161njeg trenutka kada \u010cepin o\u010dekuje dobivanje statusa grada. Podijeljena u devet poglavlja \u2013 tematskih cjelina, knjiga na 278 stranica kronolo\u0161ki obra\u0111uje povijest \u010cepina.<\/p>\n
Knjiga je strukturirana kao zbir autorskih uradaka nekoliko autora. Tako se mogu pro\u010ditati autorski uradci Zlate \u017divakovi\u0107 Ker\u017ee, Stanka Andri\u0107a, Stjepana Sr\u0161ana i Vinka Ivi\u0107a. Stanko Andri\u0107 donosi vrlo interesantan prilog o srednjovjekovlju \u010cepina gdje temeljem arhivske gra\u0111e i dostupne stru\u010dne literature poku\u0161ava razlu\u010diti etimologiju naziva “\u010cepin”. Taj, vrlo spekulativni, dio predstavlja one tekstove o srednjovjekovlju koji svojom egidom \u010dine to razdoblje hrvatske povijesti prijem\u010divim, intrigantnim i nadasve zanimljivim.<\/p>\n
Andri\u0107, nadalje, \u010cepin smje\u0161ta u cjelokupni srednjoeuropski srednjovjekovni kontekst \u010dime pri\u010da o \u010cepinu dobiva jo\u0161 jednu dimenziju. Naime, ne samo da daje znane i neznane podatke o srednjovjekovlju tog mjesta ve\u0107 poja\u0161njava i model nastanka i strukturu naselja koja se mo\u017ee “preslikati” odnosno poslu\u017eiti kao model za prou\u010davanje i drugih slavonskih naselja.<\/p>\n
Budu\u0107i da je knjiga kronolo\u0161ki strukturirana Andri\u0107ev uradak slijedi tekst autora Stjepana Sr\u0161ana naslovljen “Vojno dobro \u010cepin” u kojem se problematizira povijest \u010cepina u 18. stolje\u0107u. Autor na klasi\u010dni na\u010din pristupa problematici obra\u0111uju\u0107i upravnu strukturu Slavonije tj. podjelu na Vojnu krajinu i civilni Provincijal. Autor donosi niz podataka iz arhivske gra\u0111e koji uvelike osvjetljavaju preva\u017ene aspekte funkcioniranja \u010cepina, ali ne samo njega ve\u0107 tipolo\u0161ki i svih slavonskih sela u 18. stolje\u0107u. Posebno dobro je obra\u0111ena problematika zemljoradnje koja predstavlja sr\u017e \u017eivota ali i razvoja slavonskog sela.<\/p>\n
Osim poljoprivrede, koja je predstavljala ekonomski temelj razvitka, valja svakako istaknuti \u0161kolstvo, koje je, uz crkvu, predstavljalo temelj duhovnog razvitka \u010cepina. Prilikama, odnosno (ne)prilikama kao sam isti\u010de Vinko Ivi\u0107. U dva korektna priloga on problematizira i donosi vrijedne podatke o \u0161kolama i \u0161kolstvu u \u010cepinu od po\u010detka 20. stolje\u0107a do danas.<\/p>\n
Najve\u0107i obol ovoj knjizi dala je, nesumnjivo, Zlata \u017divakovi\u0107 Ker\u017ee koja potpisuje pet naslova, odnosno poglavlja knjige. To su: “Od najve\u0107eg do pustog sela”, “Rat i me\u0111ura\u0107e od 1914. do 1941.”, “U ratnom vihoru (1941. \u2013 1945.)”, “U granicama Druge Jugoslavije (1945. \u2013 1989.)” i “U suverenoj Republici Hrvatskoj”. Autorica u svojim radovima naizgled obra\u0111uje veliko povijesno razdoblje, no zapravo radove mo\u017eemo podijeliti u dvije metodolo\u0161ke skupine u prvoj bi bio pregledni dio smje\u0161ten u uradak “Od najve\u0107eg do pustog sela” (kraj 18. i 19. stolje\u0107e), a u drugoj problematizira dvadeseto stolje\u0107e \u010cepina na iznimno sustavan na\u010din.<\/p>\n
Naime, u “drugoj skupini” autori\u010dinih radova zaista se mogu susresti brojni, ve\u0107inom neznani, podaci i zaista se mo\u017ee saznati puno toga o brojnim aspektima \u010depinskog \u017eivota tijekom dvadesetog i na po\u010detku dvadesetprvog stolje\u0107a naglasak \u0107emo staviti na metodolo\u0161ki pristup u radovima Zlate \u017divakovi\u0107 Ker\u017ee. Naime, autorica je iznimno dobro razlu\u010dila da se problematici lokalne povijesti, pogotovo povijesti mjesta koja je osim sporadi\u010dnih poku\u0161aja ostala neotkrivena, mo\u017ee pri\u0107i samo metodom strukturalne historiografije.<\/p>\n
Tekstovi Zlate \u017divakovi\u0107 Ker\u017ee otkrivaju istu strukturu te se u njima obra\u0111uje svojevrsna cjelokupnost \u017eivota lokalne zajednice u pojedinom vremenskom odsje\u010dku. Ona ne obra\u0111uje samo politi\u010dke, vjerske i gospodarske prilike ve\u0107 sve oblike dru\u0161tvenog \u017eivota: od dru\u0161tvenog organiziranja i samorganiziranja do svakodnevice stanovnika \u010cepina. Poseban naglasak autorica stavlja na dru\u0161tvene i gospodarske subjekte (kao npr. Poljoprivredno-industrijski kombinat i Uljara) koji su obilje\u017eili ako ne i kreirali smjer razvoja mjesta. Takav “totalni” pristup povijesti mjesta otkriva zapravo \u0161to to mjesto jeste, kako je to postalo i kakva ga budu\u0107nost \u010deka!<\/p>\n
Va\u017eno je napomenuti da je desetak stranica pri kraju knjige ostavljeno za “Biografski leksikon istaknutih osoba” \u0161to je vrijedan poku\u0161aj da se cjelokupnoj povijesti mjesta pridoda jo\u0161 jedna dimenzija. Naravno, ta “dimenzija” ima potencijala prerasti uz dodatne natuknice i rad u zasebnu publikaciju koja bi svakako mogla pridonijeti razumijevanju lokalne povijesti \u010cepina ali i pozicioniranju \u010cepina kao zna\u010dajnog mjesta kulture u Slavoniji i Baranji.<\/p>\n
Kona\u010dno valja re\u0107i da je “\u010cepin”, u sadr\u017eajnom smislu, knjiga kakvu bi bilo dobro da imaju sva mjesta u Slavoniji, a u metodolo\u0161kom, knjiga koja pokazuje kako bi se trebali raditi radovi ve\u0107eg opsega koji problematiziraju lokalnu povijest.<\/p>\n
Prof. dr. sc. Damir Matanovi\u0107<\/em> Knjiga predstavlja vrijedan prilog prou\u010davanju lokalne povijesti Slavonije i Baranje. Ona na mikroprimjeru jednog mjesta prati sveobuhvatni razvoj \u010cepina na njegovom putu od srednjevjekovnog sela do dana\u0161njeg trenutka kada \u010cepin o\u010dekuje dobivanje statusa grada. Podijeljena u devet poglavlja \u2013 tematskih cjelina, knjiga na 278 stranica kronolo\u0161ki obra\u0111uje povijest \u010cepina. Knjiga je strukturirana kao zbir autorskih […]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":891,"comment_status":"open","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"yoast_head":"\n
\nU\u010diteljski fakultet u Osijeku<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"