S namjerom \u0161to kvalitetnijeg predstavljanja povijesti multietni\u010dkog prostora Brodskog Posavlja, kao i ostalih podru\u010dja Slavonije, Srijema i Baranje, brodska Podru\u017enica Hrvatskog instituta za povijest pokrenula niz Etni\u010dke teme<\/i><\/b>. Prva knjiga unutar ovog niza, koja svjedo\u010di o stoljetnoj kulturi su\u017eivota na na\u0161im prostorima, jest Jubilej 100. godi\u0161njice osnivanja<\/i><\/b> grkokatoli\u010dkih \u017eupa Sibinj, Gornji Andrijevci, Slavonski Brod 1908. – 2008.<\/b><\/i> skupine autora: o. Ivan Bar\u0161\u010devski<\/b>, Olja Bar\u0161\u010devski <\/b>i \u017deljko Peh<\/b>. Svojim sadr\u017eajem knjiga se odnosi na vrlo zna\u010dajnu, ali, na\u017ealost, jo\u0161 uvijek nedovoljno istra\u017eenu temu rekonstrukcije nastanka i egzistencije ukrajinskog pu\u010danstva na hrvatskim prostorima.<\/p>\n
Jedna od sredi\u0161njih institucija ukrajinskog pu\u010danstva na ovim prostorima, u smislu organiziranja, bila je njihova crkva – grkokatoli\u010dka. Bez obzira na te\u0161ke povijesne, politi\u010dke i druge okolnosti koje su uvjetovale sudbinu ukrajinskog kontingenta na hrvatskim prostorima, ta je crkva ne samo opstala, nego je i sa\u010duvala zna\u010dajnu informaciju o svojoj pastvi. Stoga je prou\u010davanje povijesti Ukrajinske grkokatoli\u010dke crkve u Hrvatskoj bitno povezano s povije\u0161\u0107u ukrajinske migracije na ove prostore.<\/p>\n
Knjiga se sastoji od tri poglavlja. U prvom poglavlju o. Ivan Bar\u0161\u010devski priredio je kronike \u017eupa koje su vodili \u017eupnici od dolaska Ukrajinaca u ova mjesta po\u010detkom 20. stolje\u0107a i osnivanja \u017eupa do dana\u0161njih dana.<\/p>\n
Drugo poglavlje predstavlja diplomski rad Olje Bar\u0161\u010devski Pro\u0161lost i<\/i> sada\u0161njost grkokatoli\u010dke \u017eupe Uspenija Presvete Bogorodice u Sibinju i njezine perspektive u budu\u0107nosti <\/i>koji je nagra\u0111en na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i daje op\u0107i pregled povijesti grkokatoli\u010dke zajednice u ovim \u017eupama.<\/p>\n
Tre\u0107e poglavlje, kojeg je autor \u017deljko Peh, je marljivo skupljena genealogija ukrajinskih obitelji od njihovog dolaska po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Autor je nastojao rekonstruirati popis svih obitelji u sljede\u0107im naseljima: Bilice, Brodski Stupnik, Bu\u010dje, Bukovlje, \u010celikovi\u0107i, Drenovac, Gornji Andrijevci, Grgurevi\u0107i, Gri\u017ei\u0107i, Groma\u010dnik, Jaka\u010dina, Je\u017eevik, Kloko\u010devik, Kujnik, Magi\u0107 Mala, Radovanje, Ravan – Br\u010dino, Sibinj, Slobodnica, Stari Slatinik, \u0160u\u0161njevci, Trnjani, Vranovci i Zagra\u0111e.<\/p>\n
Zahvaljuju\u0107i po prvi puta publiciranim dokumentima, dnevnicima, uspomenama (pojedini doga\u0111aji iz lokalne povjesnice, posebno za vrijeme i nakon Prvoga svjetskog rata, poznati su upravo iz ovih kronika), uklju\u010duju\u0107i i svjedo\u010denja iz Bosne gdje je prebivalo ukrajinsko pu\u010danstvo, doseljeno potom u hrvatske krajeve, prikazan je niz dramati\u010dnih razdoblja, ratnih i politi\u010dkih previranja kojima je ispunjeno pro\u0161lo stolje\u0107e.<\/p>\n
Autori su u ovoj knjizi obradili \u0161irok krug informativne gra\u0111e koja, uz odre\u0111ene autorske komentare, stvara panoramsku sliku sto godina \u017eivota ukrajinskog etnosa u hrvatskom dru\u0161tvu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
S namjerom \u0161to kvalitetnijeg predstavljanja povijesti multietni\u010dkog prostora Brodskog Posavlja, kao i ostalih podru\u010dja Slavonije, Srijema i Baranje, brodska Podru\u017enica Hrvatskog instituta za povijest pokrenula niz Etni\u010dke teme. Prva knjiga unutar ovog niza, koja svjedo\u010di o stoljetnoj kulturi su\u017eivota na na\u0161im prostorima, jest Jubilej 100. godi\u0161njice osnivanja grkokatoli\u010dkih \u017eupa Sibinj, Gornji Andrijevci, Slavonski Brod 1908. […]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":897,"comment_status":"open","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"yoast_head":"\n