Za\u0161to je Katoli\u010dki list (KL) izme\u0111u dva svjetska rata posve\u0107ivao pozornost \u017didovima, njihovoj ulozi u hrvatskoj kulturi, postotcima njihova sudjelovanja u gospodarskim subjektima, na sveu\u010dili\u0161tu te osobito u organizacijama koje su bile percipirane kao protukatoli\u010dke ili barem nesklone katoli\u010dkom svjetonazoru? Za\u0161to se uop\u0107e izdvajala ta skupina kao predmet propitivanja? Tra\u017eenje odgovora na ta pitanja ne mo\u017ee previdjeti \u010dinjenicu da su takva propitivanja o ulozi \u017didova u pojedinim dru\u0161tvima bila prisutna gotovo u svim europskim zemljama i tijekom stolje\u0107a. S time je tako\u0111er tijesno povezano pitanje o samorazumijevanju \u017didova i o percepciji njihova uklapanja u konkretne dru\u0161tvene sredine. U uvodnome poglavlju sveska svoje dvotomne knjige o \u017didovima u Rusiji, Nobelovac za knji\u017eevnost Aleksandar Sol\u017eenjicin predstavlja obilje poku\u0161aja definicije tko je\u00a0\u017didov, \u0161to je bit \u017eidovstva i koji je odnos \u017didova prema kulturnim sredinama u\u00a0kojima \u017eive, nerijetko stolje\u0107ima. Pisac isti\u010de da se taj problem ne pojavljuje kod religioznih \u017didova, jer su tu pojmovi jasni: \u017didov je onaj \u010dija je majka \u017didovka ili je obra\u0107enik na \u017eidovstvo prema zadanim propisima. No, po \u010demu su \u017didovi oni koji nisu vjernici? Iz odgovora samih \u017didova jasno je da su tijekom 20. stolje\u0107a mnogi zanemarili religioznu dimenziju i pripadnost \u017eidovstvu tra\u017ee u zajedni\u010dkim vrijednostima, zajedni\u010dkoj povijesti, osobnim karakteristikama i sl. Problem je u tome, upozorava Sol\u017eenjicin, \u0161to se nova identifikacija temelji na etni\u010dkom identitetu, na \u00bbzajednici po krvi\u00ab, \u0161to je u suprotnosti s modernim na\u010delima liberalne demokracije. Osim toga, identitet na etni\u010dkoj osnovi uklju\u010duje tendenciju izdvajanja i ostvarenje zasebnosti. Bilo bi nerealno misliti da se Katoli\u010dki list zaokupljao tako formuliranim idejama i problemima, no oni su nedvojbeno prisutni i mogu se i\u0161\u010ditati sa stranica toga lista. U svakom slu\u010daju izbor KL-a za obra\u0111ivanje pitanja polo\u017eaja \u017eidovske zajednice i odnosa Katoli\u010dke crkve prema njoj \u010dini se logi\u010dnim zbog nekoliko razloga. KL je dugo vremena bio slu\u017ebeno glasilo Zagreba\u010dke nadbiskupije te su gledi\u0161ta iznesena u njemu izme\u0111u dva rata mogla sugerirati da je rije\u010d o stajali\u0161tima Zagreba\u010dke nadbiskupije, iako tada vi\u0161e nije bio njezino\u00a0slu\u017ebeno glasilo. Drugi razlog je taj \u0161to je KL posve\u0107ivao puno prostora problemu \u017didova i pitanjima s njima povezanima.<\/p>\n
<\/p>\n
Kad se pomnije i\u0161\u010ditaju stranice KL-a izme\u0111u dva rata problematika vezana za \u017didove mo\u017ee se grupirati u nekoliko va\u017enih tema: odnos \u017didova prema liberalnim idejama i praksi; odnos \u017didova prema kapitalu; utjecaj i prisutnost \u017didova u tajnim organizacijama, neprijateljski raspolo\u017eenima prema Katoli\u010dkoj crkvi, poput slobodnih zidara; prisutnost i utjecaj \u017didova u komunisti\u010dkom pokretu i u strukturama SSSR-a; propitivanje stvarne namjere cionisti\u010dkog pokreta; utjecaj \u017didova i \u017eidovskog kapitala u kulturi, osobito u njezinoj propagandnoj ulozi i sl. Pred obiljem du\u017eih \u010dlanaka, kratkih crtica i vijesti iz razli\u010ditih izvora o razli\u010ditim upravo spomenutim aspektima, potrebno je ponajprije \u0161to vjernije predstaviti kako KL pristupa tom problemu i kako obja\u0161njava neke stvarne ili navodne pojave kako bi se, na kraju, moglo dati ocjenu o karakteru pisanja tog lista o \u017didovima.<\/p>\n
<\/p>\n
No pisanje nekog lista odra\u017eava politi\u010dka i ina doga\u0111anja u dru\u0161tvu.<\/p>\n
<\/p>\n
Moglo bi se izdvojiti dva razdoblja u hrvatskome iskustvu \u017eivljenja u prvoj jugoslavenskoj dr\u017eavi koja su umnogome razli\u010dita i u kojima se profiliraju razli\u010diti problemi. Prvo razdoblje obuhva\u0107a vrijeme od uspostave prve jugoslavenske dr\u017eave (1918.) do atentata u beogradskoj \u00a0 skup\u0161tini na hrvatske predstavnike\u00a0i ranjavanja Stjepana Radi\u0107a te njegove \u00a0naknadne smrti. Drugo razdoblje zapo\u010delo je uvo\u0111enjem kraljeve diktature (1929.) i zavr\u0161ava po\u010detkom Drugoga svjetskog rata. U prvom razdoblju dominantna li\u010dnost hrvatske politike bio je S. Radi\u0107 sa svojim nemirenjem s koncepcijom i organizacijom dr\u017eave, njegovim okupljanjem hrvatskog selja\u0161tva i drugih segmenata dru\u0161tva u politi\u010dki pokret. Drugo razdoblje bilo je obilje\u017eeno radikalizacijom hrvatske politike i umanjivanjem dominacije Hrvatske selja\u010dke stranke, ubojstvom kralja Aleksandra te uspostavom Banovine Hrvatske.<\/p>\n
<\/p>\n
Kako je moj rad usredoto\u010den na va\u017ean list u Katoli\u010dkoj crkvi, treba istaknuti da je u prvom razdoblju slu\u017ebena Crkva poku\u0161ala u\u010dvrstiti\u00a0 dr\u017eavu, a neki njezini segmenti (vi\u0161a hijerarhija i domagojska grana Hrvatskoga katoli\u010dkog pokreta) oku\u0161ali su se i u politi\u010dkom anga\u017eiranju. No, kao i ostatak hrvatskog naroda, Crkva se ubrzo razo\u010darala i posvetila se obrani hrvatskoga i katoli\u010dkoga narodnog korpusa. U drugom razdoblju, uz nastavljanje za\u0161titni\u010dke uloge obespravljenoga naroda, sve su se crkvene snage\u00a0usredoto\u010dile na opasnosti koje prijete katoli\u010dkom svjetonazoru i ulozi Katoli\u010dke crkve u dru\u0161tvu.<\/p>\n
<\/p>\n
Pretpostavljala sam da \u0107e pisanje KL-a o \u017didovima biti donekle uvjetovano spomenutim politi\u010dkim prilikama te sam to pisanje odlu\u010dila promatrati u kontekstu ta dva zna\u010dajna razdoblja me\u0111uratne hrvatske povijesti. Stoga je i moj rad sastavljen od \u010detiri poglavlja. U prvom poglavlju nastojala sam ukratko predstaviti \u017eidovsku zajednicu u prvoj ju\u017enoslavenskoj dr\u017eavi. Oslanjaju\u0107i se na mali broj autora koji su se izravno bavili tim pitanjem, poku\u0161ala sam ukazati na najva\u017enije pokazatelje dru\u0161tveno-politi\u010dkog polo\u017eaja \u017didova u dr\u017eavi, njihovo sudjelovanje u kulturnom, gospodarskom i politi\u010dkom \u017eivotu hrvatskog dru\u0161tva, proces asimilacije i njihov odnos prema cionisti\u010dkom pokretu. Tako\u0111er sam se osvrnula na odnos hrvatskog dru\u0161tva prema \u017didovima. Drugim poglavljem ulazim izravno u temu rada. U ovom poglavlju, koje obuhva\u0107a razdoblje od 1918. do 1929., pokazujem kako je KL pisao o \u017didovima. Ovo poglavlje ipak zapo\u010dinjem s kratkim prikazom najva\u017enijih pitanja s kojima se bavila Katoli\u010dka crkva. Tre\u0107e poglavlje koje obuhva\u0107a razdoblje od 1929. do 1941.pokazuje pisanje KL-a o ulozi pojedinih \u017didova\u00a0i \u017eidovskih organizacija u dru\u0161tvu i prema Crkvi. U \u010detvrtom zaklju\u010dnom poglavlju poku\u0161ala sam ocijeniti pisanje KL-a o \u017didovima te ga obrazlo\u017eiti, vode\u0107i ra\u010duna o povijesnom kontekstu i intencijama autora.<\/p>\n
<\/p>\n
U prikazivanju pisanja KL-a o \u017didovima nastojala sam \u0161to vi\u0161e prepustiti rije\u010d uredniku i piscima koji su u listu objavljivali bilo pod imenom bilo pod pseudonimom. Stoga sam se slu\u017eila du\u017eim citatima ili kra\u0107im izvadcima u obja\u0161njavanju pojedinih segmenata izlaganih problema.<\/p>\n
<\/p>\n
Ovaj rad nije prikaz politi\u010dkih prilika u prvoj ju\u017enoslavenskoj dr\u017eavi, nego prikaz pisanja jednog katoli\u010dkog lista o \u017didovima u svijetu i Hrvatskoj. Ipak sam nastojala podsjetiti na najva\u017enije momente politi\u010dke povijesti toga razdoblja kako bi se imao u vidu politi\u010dki okvir u kojem se pisanje KL-a doga\u0111alo. Smatrala sam da je va\u017eno istaknuti neke probleme vezane za Katoli\u010dku crkvu i njezinu ulogu u dru\u0161tvu, budu\u0107i da je i list koji je predmet moga istra\u017eivanja odra\u017eavao situaciju u Crkvi. Za postizanje tih ciljeva slu\u017eila sam se autorima koji su se izravnije bavili povije\u0161\u0107u izme\u0111u dva rata i problemima vezanima za Katoli\u010dku crkvu. Od osobite pomo\u0107i bio mi je zbornik radova sa simpozija o Hrvatskom katoli\u010dkom pokretu, koji je odr\u017ean u Zagrebu koncem o\u017eujka 2001.<\/p>\n
<\/p>\n
Sli\u010dno se\u00a0mo\u017ee re\u0107i i za predstavljanje \u017eidovske zajednice, osobito njezina statusa i \u017eivota izme\u0111u dva rata. Slu\u017eila sam se tekstovima onih autora koji su se bavili tim pitanjima. Sve je to, uostalom, vidljivo i iz bilje\u017eaka kojima sam popratila tekst.<\/p>\n
<\/p>\n
Uvod<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Za\u0161to je Katoli\u010dki list (KL) izme\u0111u dva svjetska rata posve\u0107ivao pozornost \u017didovima, njihovoj ulozi u hrvatskoj kulturi, postotcima njihova sudjelovanja u gospodarskim subjektima, na sveu\u010dili\u0161tu te osobito u organizacijama koje su bile percipirane kao protukatoli\u010dke ili barem nesklone katoli\u010dkom svjetonazoru? Za\u0161to se uop\u0107e izdvajala ta skupina kao predmet propitivanja? Tra\u017eenje odgovora na ta pitanja ne […]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":930,"comment_status":"open","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"yoast_head":"\n