\u017divot Eugena Kvaternika bio je pun raznovrsnih vizija i nerealiziranih politi\u010dkih koncepata. Ideja koju je propagirao- nezavisna Hrvatska- u o\u010dima mnogih njegovih suvremenika izgledala je kao fantasti\u010dna ma\u0161tarija, \u010dak \u0161tovi\u0161e, privi\u0111enje . Jo\u0161 je manje pristalica imala njegova koncepcija oru\u017eanog ustanka u Hrvatskoj. To ipak nije obeshrabrivalo Kvaternika koji nije prestajao tra\u017eiti podr\u0161ku za svoje ideje, podjednako u Hrvatskoj i izvan nje, nastoje\u0107i hrvatsko pitanje podi\u0107i na me\u0111unarodnu razinu i osvijestiti druge narode da Hrvati imaju povijesno pravo na vlastitu dr\u017eavu.<\/p>\n
<\/p>\n
Sve je to utjecalo na \u010dinjenicu da je Eugen Kvaternik svojim pogledima bio veoma blizak idealima poljskoga romantizma (1822.-1863.). Mo\u017eemo \u010dak riskirati konstataciju da je Kvaternikova djelatnost tipi\u010dan primjer \u017eivotnog stava poljskog romanti\u010dnog junaka. Sukladno tomu modelu, Kvaternik je bio buntovnik kojeg su pokretale velike strasti i koji se borio za dobrobit svoje domovine. Eugen Kvaternik nije bio ni\u0161ta drugo doli hrvatski ekvivalent poljskoga romanti\u010dnog wallenrodskog junaka , patriot koji djeluje pod utjecajem ljubavi prema zasu\u017enjenoj domovini, u \u010dije ime odustaje od osobne sre\u0107e i za koju je spreman na najve\u0107e \u017ertve. Kao \u0161to je to izvrsno izrazila Mirjana Gross, Kvaternik je \u201eSanjao […] o tome da \u0107e uz Veliku Poljsku uskrsnuti i Velika Hrvatska\u201d .<\/p>\n
<\/p>\n
Takav Kvaternikov stav neupitno je doveo do njegova zbli\u017eavanja s poljskim narodnim pokretom u razdoblju Sije\u010danjskog ustanka.
\nKnjiga \u00abSije\u010danjski ustanak u Poljskoj 1843. i Eugen Kvaternik\u201d prvenstveno je namijenjena hrvatskim \u010ditateljima, pa stoga i sadr\u017eava \u0161iri opis izbijanja i tijeka Sije\u010danjskog ustanka u Poljskoj.<\/p>\n
<\/p>\n
U ovoj studiji \u017eelimo predstaviti na\u010din na koji su se oblikovali Kvaternikovi odnosi s poljskim narodnim pokretom u razdoblju Sije\u010danjskog ustanka. Tako\u0111er smo obratili pozornost na to kako su Poljaci prihva\u0107ali Kvaternikovu djelatnost i poglede.\u00a0Kvaternikovim odnosima s Poljacima ranije su se bavili: Franjo Bu\u010dar u knjizi \u201ePromemorija princu Jeromeu Napoleonu\u201d, objavljenoj prije Drugoga svjetskog rata (Zagreb, 1936.), te Henryk Batowski u \u010dlancima \u201eDiplomatska misija Mi\u0142kowskog iz 1864. godine\u201d , \u201eRevolucionarna suradnja zapadnih i ju\u017enih Slavena u razdoblju Sije\u010danjskog ustanka\u201d te \u201eZaboravljeni poljski agent u Torinu za vrijeme Sije\u010danjskog ustanka\u201d . To je pitanje svoj op\u0161irni odraz tako\u0111er prona\u0161lo i u neobjavljenoj doktorskoj disertaciji Ljerke Kunti\u0107, pod naslovom \u201eVanjskopoliti\u010dki pogledi prava\u0161a od 1858. do 1871. godine\u201c, (Zagreb, 1961.).<\/p>\n
<\/p>\n
S obzirom na to da je Eugen Kvaternik iza sebe ostavio vrlo \u0161krtu bazu rukopisa, pisanje ove knjige nije bilo nimalo jednostavan zadatak. Treba podsjetiti da je nakon propasti \u201eRakovi\u010dke bune\u201d njegova ostav\u0161tina u znatnoj mjeri nestala. Sa \u017ealjenjem ovdje treba istaknuti da je u osamdesetim godinama XX. stolje\u0107a nestao \u201eDnevnik\u201d Eugena Kvaternika koji se \u010duvao u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu. Na sre\u0107u, provode\u0107i ondje arhivsko istra\u017eivanje, mogao sam koristiti sretnim okolnostima sa\u010duvani mikrofilm toga djela.<\/p>\n
<\/p>\n
Taj problem nije izgledao ni\u0161ta bolje kada je bila rije\u010d o poljskim arhivalijama koje se odnose na Kvaternikovu suradnju s poljskim narodnim pokretom. Naime, golemi dio poljske rukopisne ba\u0161tine koji se odnosio na razdoblje podijeljene Poljske do Drugoga svjetskog rata nalazio se u Raperswilskom fondu Nacionalne knji\u017enice u Var\u0161avi (Rapersvilska knji\u017enica). Na\u017ealost, tijekom Var\u0161avskog ustanka 1944. Nijemci su nepovratno spalili te arhivalije. U tom se fondu nalazila cijela arhivalna kutija posve\u0107ena Eugenu Kvaterniku. Danas nam je poznat tek mizerni dio njezina sadr\u017eaja, zahvaljuju\u0107i bibliografskim izvorima ranije spomenutih povjesni\u010dara Franje Bu\u010dara i Henryka Batowskog. Zahvaljuju\u0107i Franji Bu\u010daru, u odjelu Fototeke Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (AHAZU), sa\u010duvale su se njegove fotografije originala \u201ePromemorije\u201d Eugena Kvaternika koje je napravio u Var\u0161avi prije Drugoga svjetskog rata.<\/p>\n
<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de ostalih arhiva, najplodnijima su se pokazala istra\u017eivanja provedena u Pragu, u Knji\u017eevnom arhivu Muzeja nacionalne knji\u017eevnosti (Liter\u00e1rn\u00ed Archiv Pam\u00e1tn\u00edku N\u00e1rodn\u00edho P\u00edsemnictv\u00ed).<\/p>\n
<\/p>\n
Osim arhivalija, u ovome su radu kori\u0161teni memoari i korespondencije objavljene u tiskanom izdanju. Posebno vrijednima pokazali su se fragmenti \u201eDnevnika\u201d Eugena Kvaternika, koje je objavio Kerubin \u0160egvi\u0107. U tom smislu tako\u0111er vrijedi istaknuti i memoare Zygmunta Mi\u0142kowskog te Josefa V\u00e1clava Fri\u010da.<\/p>\n
<\/p>\n
Problem koji nas ovdje zanima u mnogim je publikacijama prona\u0161ao jedino fragmentarni odraz. Tu prije svega treba navesti radove Ljerke Kunti\u0107, Vladimira Frejdzona , a tako\u0111er i rasprave \u010de\u0161kih istra\u017eiva\u010da Vaclava \u017da\u010deka i Miroslava \u0160estaka.<\/p>\n
<\/p>\n
Uz ve\u0107 spomenute autore, od velike pomo\u0107i pokazale su se rasprave posve\u0107ene razli\u010ditim aspektima djelatnosti Eugena Kvaternika. U toj materiji posebno su korisne publikacije Ferde \u0160i\u0161i\u0107a , Mirjane Gross , Petra Koruni\u0107a i Nik\u0161e Stan\u010di\u0107a.<\/p>\n
<\/p>\n
U ovome radu specifi\u010dan problem \u010dine citati i umetnuti dijelovi, \u010desto navedeni u njihovom originalnom devetnaestostoljetnom obliku. U tim se citatima osim arhaizama tako\u0111er pojavljuje i stara geografska terminologija.<\/p>\n
<\/p>\n
Posebne zahvale upu\u0107ujem dr. Mati Artukovi\u0107u iz Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskoga Broda. Zahvaljuju\u0107i njegovoj inspiraciji, srda\u010dnosti i podr\u0161ci ova je knjiga i mogla nastati.<\/p>\n
<\/p>\n
Tako\u0111er zahvaljujem i Stipendijskoj komisiji Zaklade Stanis\u0142awa Lama iz Pariza te omogu\u0107avanje boravka u glavnome gradu Francuske.
\n\u017delim zahvaliti i upravi i zaposlenicima Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, a posebno prof. dr. Damiru Agi\u010di\u0107u za omogu\u0107avanje dolaska u Hrvatsku u sklopu programa CEEPUS.<\/p>\n
<\/p>\n
Uvod<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u017divot Eugena Kvaternika bio je pun raznovrsnih vizija i nerealiziranih politi\u010dkih koncepata. Ideja koju je propagirao- nezavisna Hrvatska- u o\u010dima mnogih njegovih suvremenika izgledala je kao fantasti\u010dna ma\u0161tarija, \u010dak \u0161tovi\u0161e, privi\u0111enje . Jo\u0161 je manje pristalica imala njegova koncepcija oru\u017eanog ustanka u Hrvatskoj. To ipak nije obeshrabrivalo Kvaternika koji nije prestajao tra\u017eiti podr\u0161ku za svoje […]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":934,"comment_status":"open","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"yoast_head":"\n