Zapisnik Franjevačkog samostana u Našicama, knjiga II (1788.-1820.)

Zapisnik Franjevačkog samostana u Našicama, knjiga II (1788.-1820.)

Autor

Šime Demo, Mislav Gregl, Maja Rupnik-Matasović, Tamara Tvrtković i Milan Vrbanus (prir.)

Godina izdanja

2012.

Uvez

Tvrdi

Broj stranica

LXII + 562

Format

25 cm

ISBN

978-953-6659-67-8

Suizdavači

Hrvatski institut za povijest, Zagreb; Zavičajni muzej Našice; Franjevački samostan sv. Antuna Padovanskog u Našicama; Grad Našice

Cijena: 100,00 Kn

Izražena cijena je bez PDV-a.

Druga knjiga Zapisnika Franjevačkog samostana u Našicama obuhvaća razdoblje od 1788. do 1820. godine, iako tekst pripada prvom svesku izvornika. Sam Zapisnik izvorno se čuva u Arhivu franjevačkog samostana u Našicama i sastoji se od tri sveska u koje se kontinuirano unose zapisi o svim važnim događanjima od 1739. godine do danas. Prvi svezak pokriva razdoblje od 1739. do 1864. godine, drugi svezak od 1864. do 1956., a posljednji, treći, svezak od 1957. do danas. Tiskanje prvog i drugog dijela prvog sveska Zapisnika plod je zajedničke inicijative Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema, Zavičajnog muzeja Našice, Franjevačkog samostana sv. Antuna Padovanskog u Našicama, grada Našica i Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba.
Knjiga je sadržajno jednako strukturirana kao i ranije tiskani prvi dio. Obuhvaća uvodne i popratne tekstove, zatim transkripciju teksta Zapisnika s prijevodom i bilješkama, te na kraju dodatke kao što su leksikon, kronologija, popisi svjetovnih i crkvenih poglavara i dužnosnika, tumače mjera i novčanih jedinica, kao i kretanje cijena u Hrvatskoj i Slavoniji na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, te tri kazala: pojmova, osoba i geografskih pojmova.

Nastao kao samostanska kronika Zapisnik u prvom redu donosi niz bilješki vezanih uz samostanski život i dnevnu rutinu. Meteorološke prilike, putovanja i premještanja redovnika, samostanski kapituli i smrtni slučajevi, svećenička ređenja i mlade mise, popisi redovnika, radovi na crkvi, u samostanu i na samostanskim posjedima, bilješke vezane uz školstvo te posjete uglednika podaci su koje se najčešće mogu naći u kronici. No, Zapisnik nije neka izolirana cjelina vezana uz samostanski život jer donosi niz podataka vezanih uz događaje iz uže i šire okolice, kao i događanja na europskoj razini. Samo razdoblje koje pokriva ovaj dio Zapisnika, od 1788. do 1820. godine, prepuno je različitih burnih događaja na europskoj razini koja su našli odjeka i u životu našičke samostanske zajednice kao i samih Našica. Vrijeme je to prosvjetiteljskih reformi Josipa II. koje su imele negativnog odjeka na život redovništva u Monarhiji, a samim time i našičkih franjevaca. Ujedno je to i vrijeme sloma jozefinističkih reformi, iako će se duh jozefinizma još dugo osjećati u životu franjevaca provincije sv. Ivana Kapistrana kojoj je pripadao i samostan u Našicama. Ratovi s Osmanskim Carstvom, revolucionarnom Francuskom i napoleonski ratovi nalaze odjeka i u našičkoj sredini. Hrvatski sabor 1790. svojim zaključcima dovodi Hrvatsku u zavisan odnos prema Ugarskoj određujući time odnose Ugarske i Hrvatske kroz cijelo 19. stoljeće. Započinju i sukobi oko uvođenja mađarskog jezika kao službenog u Hrvatskoj što će naposljetku dovesti do standardizacije hrvatskog jezika i narodnog preporoda. Neuspjeli pokušaji urbarijalne reforme cara i kralja Franje I. kojima se trebao poboljšati gospodarski položaj stanovnika Monarhije smanjivanjem feudalnih obveza također su jedno od važnih obilježja toga razdoblja. Sam ovaj ukratko izloženi povijesni okvir oslikava prijelomnost razdoblja u kojem je nastajao ovaj dio Zapisnika, odnosno silinu političkih, gospodarskih i duhovnih strujanja i promjena u kojima su živjeli i djelovali našički franjevci na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće.

Knjiga započinje Predgovorom izdavača, nakon kojega slijedi uvodni članak Miroslava Gregla i Milana Vrbanusa pod nazivom Krv, rat i glad: u kakvim su okolnostima živjele osobe spomenute u drugoj knjizi Zapisnika. Ovaj znakoviti naslov sažima u tekstu dobro razrađenu problematiku političkih, gospodarskih i duhovnih strujanja s kraja 18. i početka 19. stoljeća, odnosno sve događaje na vanjskopolitičkom i unutarnjopolitičkom planu koji su imali odjeka i u životu našičkih franjevaca. Sam članak je nužni uvod u iščitavanje teksta Zapisnika jer daje povijesni okvir za razumijevanje bilješki ove samostanske kronike. Slijedi sam tekst Zapisnika koji donosi latinski izvornik i hrvatsku transkripciju. Potom dolazi vrlo vrijedan Leksikon osoba, abecednim redom složen popis osoba koje se spominju u tekstu Zapisnika s opširnim biografskim podacima. U prvom redu radi se o franjevcima koji su bili na službi u našičkom samostanu, ali i o osobama iz političkog, duhovnog i gospodarskog života našićkog kraja, Monarhije pa i same Europe. Time sam Leksikon predstavlja svakako vrlo vrijedan biografski izvor o čemu osobito svjedoči bogat izbor literature korištene kod sastavljanja biografskih podataka osoba koje se ovdje spominju. Na kraju slijede različiti popisi, tumači i kazala.

Ovaj svezak Zapisnika kronološki započinje uoči izbijanja Francuske revolucije, a završava uoči Napoleonove smrti u izgnanstvu na Svetoj Heleni. Iako se Revolucija ne spominje u kronici politička zbivanja onodobne Europe nalaze svoje mjesto u zabilješkama samostanske kronike. Osobito se to odnosi na vrijeme Napoleonovih osvajanja koja su dramatično zahvatila Habsburšku Monarhiju i kao takva našla odjela i u našičkoj sredini. Zapisi u kronici iz ovoga razdoblja donose niz bilježaka u kojima se miješaju europski politički i crkveni događaji s prilikama u Provincije sv. Ivana Kapistrana, a sve je to još dodatno uključeno u opise prilika u samome samostanu, gradu Našicama i našičkom vlastelinstvu. Osim događaja vezanih uz duhovni, blagdanski, gospodarski i disciplinski dio života našičke franjevačke zajednice, važno mjesto među zapisima nalaze vremenske prilike i gospodarske  teme. Suše, poplave, velike studeni i vrućine često su vezane uz gospodarske prilike i neprilike. Bilješke vezane uz gospodarstvo jedna su od najčešćih tema Zapisnika. Čitatelju će svakako biti zanimljive bilješke zadnjih godina, što svjedoče i recenzenti knjige, vezane uz potrese koji su tih godina pogađali Našice i teško oštetili samostan, kao i bilješke vezane uz zategnute odnose s lokalnom vlastelinom grofom Žigmundom Pejačevićem. Zabilješke vezane uz obnovu samostana oštećenog potresom zanimljive su jer pokazuju na koji način su se u to vrijeme dogovarali i izvršavali građevinski radovi.