Tek u novije vrijeme priznaje se dr. Rudolfu Horvatu pripadnost grupi najuglednijih povjesni\u010dara Hrvatske. Zbog otvorenosti i pisanja bio je \u010desto proganjan, pa je, kako bi mogao svoje poruke slati u narod, \u010desto pribjegavao novinarskom radu objavljuju\u0107i stotine i stotine povijesnih crtica. Me\u0111utim, kada se ovi fragmenti slo\u017ee, tada se vidi svrha Horvatova pisanja. Nikada nije uspio objaviti i ovo, sada prvi put objavljeno, djelo o Srijemu. Ono svakako ima politi\u010dku svrhu, a Horval je \u017eelio pokazati velike promjene na ovom, pripadnicima mnogih naroda, vrlo po\u017eeljnom bogatom podru\u010dju izme\u0111u Dunava i Save te na ogromne promjene koje su nastale pod utjecajem Osmanlija, utjecajem Habsbur\u0161ke odnosno Austro-Ugarske monarhije i jugoslavenske dr\u017eave poslije 1918. godine.
\nRudolf Horvat je ro\u0111en u Koprivnici 14. o\u017eujka 1873. godine, a umro u Zagrebu 25. svibnja 1947. Horvat je u Koprivnici polazio pu\u010dku \u0161kolu. Ni\u017eu gimnaziju polazi u Zagrebu, dva razreda gimnazije u Vara\u017edinu, zadnja dva u zagreba\u010dkom nadbiskupskom liceju, a maturu pola\u017ee na gornjogradskoj gimnaziji 1892. godine. Sveu\u010dili\u0161ne studije po\u010deo je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, ali je isklju\u010den zbog svoga kriti\u010dkoga stava, pa prelazi na Filozofski fakultet u Zagrebu gdje godine 1897. zavr\u0161ava povijest i zemljopis. Doktorirao je ve\u0107 sljede\u0107e godine disertacijom “Kralj Tomislav i njegovo doba”. Djelovao je kao gimnazijski profesor u Osijeku, Zemunu, Petrinji i Zagrebu; \u010desto je bio izlo\u017een progonima, otpu\u0161tanjima i premje\u0161tajima. Bio je vrlo aktivan u Hrvatskom sokolu, Hrvatskoj \u017eeni, Dru\u0161tvu bra\u0107e hrvatskoga zmaja, Hrvatskom Radi\u0161i, a sam je osnovao dru\u0161tvo Rodoljub. Bio je i urednik povijesnoga \u010dasopisa Hrvatska pro\u0161lost (1940. -1943.). U godini 1945. je su\u0111en zbog pisanja knjige “Hrvatska na mu\u010dili\u0161tu” (Zagreb, 1942.). Me\u0111utim, unato\u010d vrlo napetom \u017eivotu uspio je objaviti 56 knjiga i vi\u0161e od 1.100 \u010dlanaka u raznim novinama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tek u novije vrijeme priznaje se dr. Rudolfu Horvatu pripadnost grupi najuglednijih povjesni\u010dara Hrvatske. Zbog otvorenosti i pisanja bio je \u010desto proganjan, pa je, kako bi mogao svoje poruke slati u narod, \u010desto pribjegavao novinarskom radu objavljuju\u0107i stotine i stotine povijesnih crtica. Me\u0111utim, kada se ovi fragmenti slo\u017ee, tada se vidi svrha Horvatova pisanja. Nikada […]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":799,"comment_status":"open","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"yoast_head":"\n