S po\u010detkom prve urbane revolucije, negdje oko\u00a06.000 godina prije Krista, ljudska je civilizacija dobila nerazdvojnu pratiteljicu – te\u017enju ljudi da
\nsvoje mjesto \u017eivljenja u\u010dine ljep\u0161im, ve\u0107im, vrjednijim i bogatijim. Urbani rast naselja obi\u010dno je zna\u010dio da \u0107e ono iz svoje okolice isisati velik dio populacije i svu sr\u017e gospodarskih, upravnih, politi\u010dkih i kulturnih zbivanja te tako postati dominantna to\u010dka u prostoru kojoj }e svakodnevno hodo\u010dastiti \u010ditava okolina. Dominantnu poziciju u okolici moglo je imati samo gradsko naselje. Stoga je jasno da dodjeljivanje statusa grada nekom mjestu nije\u00a0zna\u010dilo samo pomak na nekoj fiktivnoj ljestvici civilizacijskih vrijednosti i puko odvajanje od ruralne \u00a0okoline nego konkretnu \u00a0materijalnu \u00a0i duhovnu \u00a0korist. Zato ne iznena\u0111uje da je povijest zabilje\u017eila konstantno nastojanje ljudi da njihovo naselje dobije status grada i da oni postanu gra\u0111anima.<\/p>\n
Takva nastojanja prisutna\u00a0 su i u Panonskom \u00a0bazenu gdje su se stanovnici pojedinih naselja suprotstavljali mo\u0107nicima ili, kao Zagreb, naizgled nepobjedivim vojskama kako bi zavrijedili da nose naslov grada. No premda nazivani gradovima i nadalje su se po malo\u010demu razlikovali od sela iz svoje okolice. Stoga ne iznena\u0111uje epigram Janusa Pannoniusa koji u 16. stolje\u0107u pi\u0161e:<\/p>\n
\u201cPanonije \u00a0onaj \u00a0dio, \u00a0koji Slavonijom zove se \u00a0sada, Ima povi\u0161e sela, a nijednoga grada.\u201d<\/p>\n
Broj stanovnika gradova u Panoniji bio je tek neznatno ve\u0107i od broja stanovnika sela, a gra\u0111ani tih gradova nazivani \u00a0su \u00a0\u201cagrarnim \u00a0gra\u0111anstvom\u201d\u00a0(Agrar \u00a0B\u00fcrgerthum)\u00a0budu\u0107i da im je poljoprivreda i nadalje ostala temeljni na\u010din osiguravanja egzistencije. Zato su se ovi gradovi uvelike razlikovali od ostalih gradova zapadnog kr\u0161\u0107anstva koji su svojom populacijom zna\u010dajno nadma\u0161ivali okolicu i \u010dije se stanovni\u0161tvo prvenstveno bavilo trgovinom i obrtom.<\/p>\n
Razlika je i u tome \u0161to zapadni gradovi svoje porijeklo naj\u010de\u0161\u0107e pamte i bilje\u017ee u drevnim listinama. Trenutak\u00a0nastanka gradova u srednjoj i jugoisto\u010dnoj Europi nerijetko je zaboravljen i prekriven maglama pro\u0161lih vremena.<\/p>\n
U nizu sli\u010dnih mjesta koja su zaboravila po\u010detni trenutak svoga civilizacijskog i urbanog iskoraka nalazio se i (Slavonski) Brod (na Savi). Trenutak postanka naselja Brod gradom gotovo da je za\u017eivio kao mit i selio se kroz razdoblja no\u0161en idejama i naho\u0111enjima istra\u017eiva\u010da. No svakoj ideji istra\u017eiva\u010da nedostajala je konkretna potvrda arhivske gra\u0111e. Dokumenti, me\u0111utim, potvr\u0111uju da je 30. sije\u010dnja 1753. prvi dan nakon kojeg (Slavonski) Brod (na Savi) mo\u017eemo \u00a0zvati gradom.<\/p>\n
Uvod<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" S po\u010detkom prve urbane revolucije, negdje oko\u00a06.000 godina prije Krista, ljudska je civilizacija dobila nerazdvojnu pratiteljicu – te\u017enju ljudi da svoje mjesto \u017eivljenja u\u010dine ljep\u0161im, ve\u0107im, vrjednijim i bogatijim. Urbani rast naselja obi\u010dno je zna\u010dio da \u0107e ono iz svoje okolice isisati velik dio populacije i svu sr\u017e gospodarskih, upravnih, politi\u010dkih i kulturnih zbivanja te […]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":1200,"comment_status":"open","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"yoast_head":"\n