Pakrac ima puno du\u017eu povijest i vi\u0161e povijesnih znamenitosti nego neki danas veliki gradovi. No, ako se uskoro ne podigne svijest samih Pakra\u010dana o vlastitoj povijesnosti, nestat \u0107e ostaci pro\u0161lih vremena preostali nakon izuzetno te\u0161kih ratnih razaranja. A Pakrac je uistinu te\u0161ko osaka\u0107en u Domovinskom ratu, \u0161to se polako ali sigurno zaboravlja izvan ratom pogo\u0111enoga podru\u010dja. U ovoj knjizi nastojat \u0107u ukazati na sve ono \u0161to je Pakrac neko\u0107 imao, jer ako sami stanovnici ne znaju cijeniti svoje kulturne znamenitosti, kako \u0107e to znati itko drugi?<\/p>\n
Osim toga, me\u0111u lokalnim stanovni\u0161tvom dosta prevladava slika Pakraca kao manjega industrijskoga sredi\u0161ta kakvim je postao tijekom druge polovine 20. stolje\u0107a, a to ni u kom slu\u010daju nije jedina slika ovoga gradi\u0107a. Razlozi se ne mogu jednostavno svesti na smanjenje broja ljudi koji se sje\u0107aju nekada\u0161njega Pakraca, a takvih je neumitnim protokom vremena sve manje. O\u017eivljavanje privrede na pakra\u010dkome je podru\u010dju jo\u0161 uvijek na mrtvoj to\u010dki i ljudi se bave pukim pre\u017eivljavanjem te im je naizgled premalo stalo do o\u010duvanja vlastitih kulturnih znamenitosti. Uz to, smatram kako je danas premalo stanovnika ovoga grada svjesno da je Pakrac prije socijalisti\u010dke vlasti bio vrlo uspje\u0161no trgova\u010dko i obrtni\u010dko sredi\u0161te s bogatim dru\u0161tvenim i kulturnim \u017eivotom. Sve je to neko\u0107 ovisilo o nizu entuzijasta i bez nu\u017enoga preuzimanja vi\u0161e samoinicijative nepovratno \u0107e propasti. Stoga je ova knjiga na neki na\u010din moj doprinos obnovi Pakraca i vra\u0107anju sjaja minulih stolje\u0107a.<\/p>\n
Slaba ili nikakva briga za ostatke pro\u0161lih vremena u velikoj je mjeri proizvod sustava uvedenoga nakon Drugoga svjetskog rata i zasnovanoga na potpunom zanemarivanju starije povijesti, \u0161to se jako dobro mo\u017ee i\u0161\u010ditati iz monogra\ufb01je o Pakracu nastale tijekom 1970-ih godina. U pakra\u010dkom slu\u010daju takav odnos urodio je potpunim uni\u0161tenjem ostataka velike srednjovjekovne utvrde u samome centru grada, mada treba priznati kako ni gradske vlasti tijekom ranijih razdoblja nisu mazile staru utvrdu, ali je barem nisu sru\u0161ile, premda su to u nekoliko navrata namjeravale. To posljednje brisanje srednjovjekovne povijesti Pakraca dogodilo se krajem 1950-ih, kada je na njenom mjestu sagra\u0111ena zgrada Skup\u0161tine op\u0107ine.<\/p>\n
Da se ne bi kojim slu\u010dajem dogodio sli\u010dan slu\u010daj, premda me uvjeravaju da to vi\u0161e nikako nije mogu\u0107e, u knjizi sam nastojala prikazati povijest istaknutijih gra\u0111evina u Pakracu. Bave\u0107i se prije svega povije\u0161\u0107u trgovi\u0161ta, ponekad je bilo nu\u017eno obraditi zbivanja u njegovoj bli\u017eoj okolici od najstarijih vremena, ukazuju\u0107i na sve ono \u0161to je po mom sudu bitno utjecalo na povijest samoga Pakraca bez obzira na vjersku pripadnost zaslu\u017enih osoba. Do sada je u literaturi znatno prevladavalo srpsko vi\u0111enje povijesti Pakraca, jer su se uglavnom Srbi bavili povije\u0161\u0107u Eparhije pakra\u010dke, a time i povije\u0161\u0107u Pakraca. Ti radovi variraju od potpunoga pre\u0161u\u0107ivanja hrvatskoga dijela stanovni\u0161tva do izrazitoga srpskoga nacionalizma, no iako\u00a0nisu u potpunosti pouzdani, ipak donose va\u017ene podatke o Pakracu i nu\u017eni su za spoznavanje samoga \u017eivota u gradu. Kako su javnosti upravo poznati takvi radovi koji progla\u0161avaju Pakrac \u201cvekovnim srpskim gradom\u201d za mnoge \u0107e biti iznena\u0111uju\u0107i postoci hrvatskoga i srpskoga stanovni\u0161tva u trgovi\u0161tu kroz 20. stolje\u0107e.<\/p>\n
O povijesti Pakraca u hrvatskoj se historiogra\ufb01ji mogu prona\u0107i samo sporadi\u010dni podaci, jer su se njegovom povije\u0161\u0107u uglavnom sustavno bavili samo povjesni\u010dari-amateri. Povije\u0161\u0107u Pakraca bavili su se ili se jo\u0161 uvijek bave Gojko Bosanac, Rudolf Ci\u0161per, Antun Erjavec, Du\u0161ko Kli\u010dek, Slavko Krej\u010di i Josip \u0160poljar. No, njihovi su radovi slabo poznati \u0161iroj javnosti, pa ukoliko netko nije upu\u0107en u pakra\u010dke prilike, za njih niti ne zna, jer ve\u0107ine nema u NSK-u u Zagrebu. Osim toga, do izdanja prije Domovinskoga rata vrlo se te\u0161ko dolazi i tu mogu pomo\u0107i samo osobna poznanstva, a \u010dak ni ona ponekada ne daju o\u010dekivane rezultate, budu\u0107i da je malo sa\u010duvanih primjeraka pre\u017eivjelo Domovinski rat. Uz navedene zaljubljenike samo su dvoje arheologa i \u010detiri profesionalna povjesni\u010dara napisali barem jedan rad u kome je Pakrac bio u sredi\u0161tu. Bili su to arheolozi Mirko Bulat i Dubravka Soka\u010d-\u0160timac te povjesni\u010dari Josip Buturac, Ive Ma\u017euran, \u0110uro Szabo i Vijoleta Herman.<\/p>\n
Me\u0111utim, zadnje godine postojanja Austro-Ugarske Monarhije i povijest Pakraca nakon propasti te dr\u017eavne tvorevine toliko su slabo istra\u017eene da se jednostavno nema na osnovi \u010dega napisati neko suvislije poglavlje. Upravo zbog toga ova knjiga obuhva\u0107a povijest Pakraca od najstarijih vremena do po\u010detka Prvoga svjetskog rata. Pritom moram upozoriti da se s obzirom na istra\u017eenost pojedinih tema vi\u0161e ili manje pribli\u017eavam navedenom razdoblju, ali druga\u010dije se, smatram, nije ni moglo bez dodatnih istra\u017eivanja. Primjerice, nema smisla pri\u010dati o zbivanjima u Pakracu za vrijeme Prvoga svjetskoga rata samo na osnovi spomen obilje\u017eja na mjesnome groblju podignutoga poginulim suborcima ili o razdoblju izme\u0111u dva svjetska rata na osnovi rada dvaju kulturnih dru\u0161tava. Uz to su osnovna djela o Pakracu nakon Drugoga svjetskoga rata izrazito ideolo\u0161ki obojana, pa bi nastalo jednostrano i pogre\u0161no vi\u0111enje prilika, \u0161to je mogu\u0107e ispraviti jedino arhivskim istra\u017eivanjem. Stoga smatram kako je bolje stati s pisanjem povijesti prije toga razdoblja i jednoga dana nastaviti dalje onako kako dolikuje, nego napisati poglavlje samo reda radi, kako bi se dovela povijest Pakraca do suvremenoga doba.<\/p>\n
Potrebu pomnoga istra\u017eivanja razdoblja nakon 1945. god. name\u0107e nu\u017enost stavljanja Domovinskoga rata u pravo povijesno ozra\u010dje. Radova o Pakracu s po\u010detka 1990-ih ima tek nekoliko i istra\u017eivanje Domovinskoga rata u hrvatskoj je historiogra\ufb01ji jo\u0161 uvijek u za\u010decima.<\/p>\n
\u010citaju\u0107i radove o Domovinskom ratu shvatila sam kako su moje osobne rane jo\u0161 uvijek suvi\u0161e svje\u017ee i smatram da je puno po\u0161tenije ostaviti ovo poglavlje pakra\u010dke povijesti nekome tko \u0107e ga mo\u0107i obraditi na dostojan na\u010din, a bez tereta pakra\u010dkoga ratnoga iskustva na vlastitoj ko\u017ei.<\/p>\n
Na po\u010detku istra\u017eivanja imala sam najbolju namjeru napisati \u0161to op\u0161irniju povijest Pakraca po\u010dev\u0161i od prethistorije pa sve do operacije Bljesak ali sam tijekom rada shvatila da to jednostavno nije mogu\u0107e. Osnovni cilj ove knjige bio je sakupiti objavljene podatke o Pakracu na jednome mjestu, a izuzetak od toga pravila \u010dini poglavlje o pakra\u010dkoj bolnici u kome sam koristila dio arhivskoga gradiva prikupljenoga za izradu magistarskoga rada. Kako do sada magisterij nije objavljen, a iz literature proizlaze brojne nesuglasice o povijesti pakra\u010dke bolnice, morala sam koristiti izvornu gra\u0111u kako bih razrije\u0161ila barem dio njih. Tijekom rada otvorila su se brojna pitanja od kojih sam samo na neka uspjela djelomi\u010dno odgovoriti. Koliko uspje\u0161no, procijenit \u0107e svaki \u010ditatelj.<\/p>\n
Uvod<\/i><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pakrac ima puno du\u017eu povijest i vi\u0161e povijesnih znamenitosti nego neki danas veliki gradovi. No, ako se uskoro ne podigne svijest samih Pakra\u010dana o vlastitoj povijesnosti, nestat \u0107e ostaci pro\u0161lih vremena preostali nakon izuzetno te\u0161kih ratnih razaranja. A Pakrac je uistinu te\u0161ko osaka\u0107en u Domovinskom ratu, \u0161to se polako ali sigurno zaboravlja izvan ratom pogo\u0111enoga […]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":1206,"comment_status":"open","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"yoast_head":"\n