\u201cZapisnik franjeva\u010dkog samostana u Na\u0161icama nije samo ljetopis ili kronika jednog samostana, ve\u0107 u mnogim elementima i kroz mnoge godine kronika crkvenih, kulturnih, politi\u010dkih i gospodarskih doga\u0111aja Na\u0161ica, \u010ditave Slavonije, Hrvatske pa i Monarhije. Upravo zbog mnogih zanimljivih zapisa na\u0161i\u010dkih redovnika ta je kronika vrijedan spomenik svekolikog \u017eivota Na\u0161ica i Slavonije kroz ve\u0107i dio 18. stolje\u0107a. Ne treba zaboraviti da ve\u0107 same vijesti iz \u017eivota na\u0161i\u010dkih franjevaca, koje zadiru u samostanski, crkveni, kulturni, gospodarski i druge aspekte \u017eivota u samostanu, imaju veliku vrijednost za upoznavanje vjerskog, kulturnog, dru\u0161tvenog i drugih vidova povijesti grada, crkve i ljudi ovog kraja. Va\u017eno je jo\u0161 spomenuti da me\u0111u protagonistima na\u0161i\u010dkog ljetopisa nalazimo mnoge poznate i zaslu\u017ene slavonske (hrvatske) pisce i kulturne
\ndjelatnike …\u201d<\/p>\n
Prof. dr. sc. Mijo Korade<\/em><\/p>\n \u201cIako u obilju raznovrsnih izvora za povijest novoga vijeka samostanski ljetopisi (ili \u201ckronike\u201d, odnosno \u201czapisnici\u201d ili \u201cprotokoli\u201d) kao historiografski \u017eanr nemaju vi\u0161e onakvo zna\u010denje i va\u017enost kakvo im pripada u srednjem vijeku, ipak su oni i u novijim stolje\u0107ima vrlo zanimljivo i vrijedno ogledalo ne samo crkvenih nego i \u0161irih dru\u0161tvenih prilika u kojima su nastajali. Zbog poznatih povijesnih okolnosti, nekada\u0161nja (predosmanska) redovni\u010dka raznolikost u Slavoniji i Srijemu svela se u novom vijeku na samo dva aktivno prisutna crkvena reda, franjevce i isusovce, pa je tako na podru\u010dju novovjekovne Slavonije i dandanas \u017eivo desetak franjeva\u010dkih samostana (u Virovitici, Po\u017eegi, Na\u0161icama, Osijeku, Cerniku, Brodu, Vukovaru, \u0160arengradu i Iloku). Me\u0111u tim samostanima je upravo ovaj u Na\u0161icama izniman po tome \u0161to je jedini djelovao tijekom svih triju velikih razdoblja slavonske povijesti u proteklom tisu\u0107lje\u0107u: u srednjem vijeku, pod osmanskom vla\u0161\u0107u i u poslijeosmanskom novom vijeku. Svi su ostali danas \u017eivu\u0107i slavonski franjeva\u010dki samostani ili utemeljeni poslije oslobo\u0111enja od Turaka ili su pak, u slu\u010daju onih osnovanih jo\u0161 u srednjem vijeku, bili napu\u0161teni tijekom \u010ditava osmanskog razdoblja …\u201d<\/p>\n Dr. sc. Stanko Andri\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u201cZapisnik franjeva\u010dkog samostana u Na\u0161icama nije samo ljetopis ili kronika jednog samostana, ve\u0107 u mnogim elementima i kroz mnoge godine kronika crkvenih, kulturnih, politi\u010dkih i gospodarskih doga\u0111aja Na\u0161ica, \u010ditave Slavonije, Hrvatske pa i Monarhije. Upravo zbog mnogih zanimljivih zapisa na\u0161i\u010dkih redovnika ta je kronika vrijedan spomenik svekolikog \u017eivota Na\u0161ica i Slavonije kroz ve\u0107i dio 18. […]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":901,"comment_status":"open","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"yoast_head":"\n