Mati\u010dne su knjige svjedoci \u017eivota zajednica koje su ih vodile. Matice se razlikuju od ostalih povijesnih izvora po tome \u0161to ljudi za njih pokazuju velik interes. One su doista vi\u0161estruko posebne ve\u0107 zato \u0161to su vezane uz tri najva\u017enija doga\u0111aja u ljudskom \u017eivotu: ro\u0111enje, vjen\u010danje i smrt. Osim toga, one su nam bliske jer u njima mo\u017eemo na\u0107i dio vlastite obiteljske povijesti, a kroz nju i pro\u0161losti cijelog zavi\u010daja.\u00a0Povijest vo\u0111enja mati\u010dnih knjiga u Slavoniji usko je vezana uz povijest franjeva\u010dkog reda. \u010clanovi reda stigli su u slavonsku ravnicu ve\u0107 u 13. stolje\u0107u i od tada pa sve do dana\u0161njih dana predstavljaju simbol duhovnog i kulturnog identiteta tog prostora. Osmanska osvajanja u 15. i 16. st. dovela su franjevce pred nove ku\u0161nje. Te su ku\u0161enje otkrile njihovu snagu i vitalnost, jer nakon propasti brojnih samostana, \u017eupa i kaptola franjevci ostaju glavni nositelji katoli\u010dke vjere i na sebe preuzimaju duhovnu skrb za gotovo cjelokupno katoli\u010dko stanovni\u0161tvo izme\u0111u Drave i Save.<\/p>\n
<\/p>\n
Prva desetlje\u0107a nakon zavr\u0161etka Velikog be\u010dkog rata (1683.\u20131699.) i progona Osmanlija protekla su u radu na uspostavi normalnog \u017eivota. Katoli\u010dka je crkva tada tako\u0111er ulo\u017eila velike snage u obnovu brojnih \u017eupa i crkava. Zbog nedostatka svjetovnih sve\u0107enika, franjevci su odigrali va\u017enu ulogu i u obnovi pastoralnog \u017eivota nakon oslobo\u0111enja. Pojava prve mati\u010dne knjige u Brodu – matice kr\u0161tenih rimokatoli\u010dke \u017eupe Presvetog Trojstva, vo\u0111ene od 1701. do 1735. godine\u00a0(Liber baptizatorum conventus Sanctissimae Trinitatis Bradii ab Anno<\/em>\u00a0Domini1701.<\/em>) – usko je vezana uz tu obnovu i predstavlja njezin materijalni dokaz. Ta naj- starija brodska matica, koja se i danas \u010duva u franjeva\u010dkom samostanu Presvetog Trojstva, predstavlja dragocjen izvor za povijest Broda na Savi, ali i za povijest cijele Slavonije u razdoblju u kojem je vo\u0111ena. Zbog toga je ona sredi\u0161nji predmet interesa ove povijesne studije.<\/p>\n <\/p>\n Namjera je ove knjige pribli\u017eiti \u010ditateljima mati\u010dne knjige kao povijesni izvor te upozoriti na njihovu va\u017enost i na bogatstvo povijesnih \u010dinjenica koje nam prenose. Dakle, ova je knjiga namijenjena ponajprije \u010ditateljima koje zanima po- vijest Slavonskog Broda i okolice, ali je tako oblikovana da mo\u017ee koristiti i za istra\u017eivanje ostalih mati\u010dnih knjiga nastalih na podru\u010dju Slavonije u 18. stolje\u0107u. Tako\u0111er, kroz analizu najstarije mati\u010dne knjige brodske \u017eupe Presvetog Trojstva \u017eelim prikazati neke elemente povijesti slavonske svakodnevice u 18. stolje\u0107u, prije svega povijest obitelji i stanovni\u0161tva, kojima dosada\u0161nja istra\u017eivanja slavonske povijesti nisu posvetila dovoljnu pozornost. <\/p>\n Me\u0111utim, pred povjesni\u010darima ostaje drugi problem, a to je pitanje smisla povijesnog istra\u017eivanja. Taj je problem posebice izra\u017een u dana\u0161njem vremenu\u00a0ubrzanog \u017eivota koji je doveo do posvema\u0161nje nezainteresiranosti za pro\u0161lost. Svaki \u0107e se povjesni\u010dar slo\u017eiti da je povijesno naslije\u0111e bitna sastavnica dru\u0161tva, ali \u0107e jednako tako priznati da je te\u0161ko u \u0161iroj javnosti pobuditi zanimanje za tu ba\u0161tinu. Predstavljanje povijesti kroz istra\u017eivanje povijesti stanovni\u0161tva, posebice obiteljskih genealogija, pokazalo se kao jedan od boljih pristupa i zato je povijesna demografija u zadnje vrijeme dobila silan zamah. Takav pristup afirmira svijest da istra\u017eivanja regionalne i mikropovijesti nema samo usku znanstvenu vrijednost nego naprotiv po- ma\u017ee u oblikovanju kulturno-povijesnog identiteta va\u017enoga za cjelokupni dru\u0161tveni razvoj. Zato je bez sumnje nu\u017eno da kulturno-povijesna ba\u0161tina prona\u0111e svoje mjesto u dru\u0161tvenom i gospodarskom razvoju Brodskog Posavlja.<\/p>\n <\/p>\n Na kraju \u017eelim zahvaliti svima koji su pomogli da ova knjiga ugleda svjetlo dana. Njezino objavljivanje nikad ne bih uspio ostvariti bez potpore kolega i svojih najbli\u017eih. Veliku zahvalnost izra\u017eavam dr. Stanku Andri\u0107u, voditelju Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, dr. Mati Artukovi\u0107u, dr. fra Andriji Zirdumu i dr. Alexanderu Buczynskom. \u017delim ovom prigodom izre\u0107i duboku zahvalnost i onima koji su najvi\u0161e utjecali na moje osobno i profesionalno oblikovanje \u2013 roditeljima Barbari i Aleksandru, koji su me vodili na mome \u017eivotnom putu; dr. fra Franji Emanuelu Ho\u0161ku koji je u mene usadio ljubav prema povijesti; i najvi\u0161e supruzi Dunji, mojoj vje\u010dnoj inspiraciji.<\/p>\n <\/p>\n Posebne zahvale upu\u0107ujem brodskim ocima franjevcima, koji su svojim djelovanjem trajno obilje\u017eili identitet Slavonskog Broda. Njihov kontinuirani vi\u0161estoljetni rad na pastoralnom, kulturnom i prosvjetnom polju izgradio je brojne generacije Bro\u0111ana i sna\u017eno utjecao na razvoj grada. Najstarija brodska mati\u010dna knjiga svjedo\u010di o tome djelovanju, a \u010dinjenica da je sa\u010duvana sve do dana\u0161njih dana otkriva njihovu svijest o potrebi \u010duvanja povijesnih dokumenata \u010diji sadr\u017eaj govori ne samo o franjevcima nego i o sredini u kojoj su djelovali. Ta franjeva\u010dka tradicija \u010duvanja starih dokumenata omogu\u0107ila nam je danas istra\u017eivanje na\u0161e vlastite pro\u0161losti. Ona ujedno nosi i poruku svim budu\u0107im nara\u0161tajima da \u010duvaju memoriju svojih predaka i vlastitog vremena za budu\u0107e generacije koje dolaze.<\/p>\n <\/p>\n Robert Skenderovi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mati\u010dne su knjige svjedoci \u017eivota zajednica koje su ih vodile. Matice se razlikuju od ostalih povijesnih izvora po tome \u0161to ljudi za njih pokazuju velik interes. One su doista vi\u0161estruko posebne ve\u0107 zato \u0161to su vezane uz tri najva\u017enija doga\u0111aja u ljudskom \u017eivotu: ro\u0111enje, vjen\u010danje i smrt. Osim toga, one su nam bliske jer u […]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":938,"comment_status":"open","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"yoast_head":"\n
\nSlavonija je u povijesnim istra\u017eivanjima ostala prili\u010dno zapostavljena u odnosu na ostale krajeve Hrvatske. To je posljedica kulturnog i znanstvenog zapostavljanja tog prostora, koji je bio na rubu interesa sredi\u0161njih vlasti jo\u0161 od vremena Austro-Ugarske Monarhije, a zatim i u vremenima monarhisti\u010dke i komunisti\u010dke Jugoslavije. Tek je osamostaljivanje hrvatske dr\u017eave stvorilo preduvjete za provedbu sustavnih istra\u017eivanja povijesti Slavonije. Osnivanje Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest 1996. godine dalo je priliku novom nara\u0161taju povjesni\u010dara da se uklju\u010di u ta istra\u017eivanja. Novija istra\u017eivanja pokazuju da je slavonska povijest doista zanimljiva ne samo u regionalnim i hrvatskim nacionalnim okvirima nego i kao va\u017ean dio europske povijesti. Slavonija je igrala va\u017enu ulogu u mnogim povijesnim razdobljima od vremena Rimskog Carstva, preko velikih seoba, osmanlijskog perioda, Prvog i Drugog svjetskog rata, pa sve do na\u0161ih dana. To dokazuje da istra\u017eivanja slavonske povijesti sasvim sigurno mogu stati uz bok bilo kojem drugom povijesnom istra\u017eivanju u Europi.<\/p>\n