Poziv na znanstveni skup OD »SCLAVONIAE« DO SLAVONIJE: POJAM, OPSEG I GRANIČNI POLOŽAJ U SREDNJEM I RANOM NOVOM VIJEKU

Datum objave: 19.03.2021.

Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, uz potporu Hrvatske zaklade za znanost, organizira u Slavonskom Brodu od 21. do 22. listopada 2021.

Znanstveni skup 

OD »SCLAVONIAE« DO SLAVONIJE:
POJAM, OPSEG I GRANIČNI POLOŽAJ U SREDNJEM I RANOM NOVOM VIJEKU

Pozivamo vas da sudjelujete na znanstvenom skupu posvećenom pojmu Slavonija te regiji Slavoniji u srednjem i ranom novom vijeku (oko 1000. – oko 1800.).

Skup je sastavni dio aktivnosti projekta „S(c)lavoni(j)a: ime, opseg i granični položaj u srednjem i ranom novom vijeku“ (IP-2020-02-3333), koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

Ispunjeni prijavni list (priložen) s naslovom izlaganja molimo poslati do 1. svibnja 2021. na poštansku adresu Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, A. Starčevića 8, 35000 Slavonski Brod ili na e-mail: info@hipsb.hr.

Rok prijave produljen je do 15. svibnja 2021.

Sažetak izlaganja (cca. 1 kartica) molimo poslati najkasnije do 15. lipnja 2021. na e-mail: info@hipsb.hr.

***

Geografsko ime Slavonia/Sclavonia u srednjem je vijeku imalo mnogostruke uporabe, a povijest toga pojma – njegovih značenja i prostornih primjena – od njegovih prvih pojava u izvorima bila je stoljećima vrlo kompleksna. U tom kontekstu, posebno je zanimljivo pitanje “specijalizacije” imena Slavonia u okviru Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, gdje se u 13. stoljeću oblikovala upravna cjelina poznata kao Kraljevina Slavonija (Regnum Slavoniae), s određenom mjerom političke i kulturne zasebnosti. Ime i opseg potonje pokrajine naročito su zanimljivi i važni zbog poznate činjenice da se političko-geografski pojam Slavonije u ranome novom vijeku postupno pomicao od zapada prema istoku, tako da se prostor srednjovjekovne Slavonije većim svojim dijelom ne poklapa s prostorom današnje Slavonije, a istodobno se političko-geografski pojam Hrvatske pomicao prema sjeveru i kontinentalnoj unutrašnjosti. To ima brojne implikacije za razumijevanje državnosti i državnih granica Hrvatske i Ugarske u srednjem vijeku i kasnije, zatim za razumijevanje političkih koncepata koji su promicani iz raznih političkih centara moći, a također i za razumijevanje oblikovanja institucija središnje vlasti – Hrvatskog sabora, Slavonskog sabora, zajedničkog Hrvatsko-slavonskog (u kasnijem razvoju Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog) sabora, hrvatskih i slavonskih županija te mnogih kratkotrajnih institucija poput Zemaljske uprave za Slavoniju, Hrvatskog kraljevinskog vijeća i drugih.

Kroz sve te mijene političkih pojmova i institucija povezanih s regionalnim toponimom Slavonija, vrlo je važna okolnost da su krajevi označeni tim imenom na političkom zemljovidu uvijek zauzimali granični i pogranični položaj. U razvijenom i kasnom srednjem vijeku, u sklopu Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, Slavonija je zemlja smještena – ne samo u zemljopisnom, nego i u kulturnom i političkom smislu – između tadašnje Hrvatske i tadašnje Ugarske. Istodobno, premda opsegom nevelika, svojim dvjema vanjskim granicama Slavonija se nalazila na pragu dvaju velikih prostornih kompleksa srednjovjekovne Europe: na jednoj strani pretežito germanskog Svetog Rimskog Carstva, a na drugoj balkanskog prostora koji baštini dominantan kulturni utjecaj Bizanta i u kojem sa Slavonijom u razvijenom i kasnom srednjem vijeku neposredno graniči država Bosna, a od 15. stoljeća Osmansko Carstvo. U 16. i 17. stoljeću Slavonija, štoviše, postaje neposredno poprište sukoba „Istoka i Zapada“, utjelovljenih u osvajačkom Osmanskom Carstvu i u Habsburškoj Monarhiji koja je tada započela svoje širenje na područja nekadašnje ugarsko-hrvatske države. Nakon uzmaka osmanske vlasti i velikog proširenja vlasti Habsburgovaca prema istoku, u međurječju Drave i Save ustalila se nova uporaba imena Slavonija, a pokrajinu označenu tim imenom i u sklopu novog poretka zapala je uloga čuvanja državne granice i život uz nju. U 18. stoljeću južni pojas tadašnje Slavonije (sa Srijemom) uklopljen je izravno u veliki sustav habsburške Vojne krajine prema neprijateljskom Osmanskom Carstvu. Novi pristupi u proučavanju povijesti pograničnih prostora (border studies) otvaraju i ovdje nove perspektive, naročito u kombinaciji s mogućim ekohistorijskim istraživanjima.

Naročito s pomakom Slavonije prema istoku, sve do Dunava, za ovu temu postaje vrlo relevantna činjenica da rubnim područjem te regije, kroz Podunavlje, stoljećima prolazi glavna cestovna komunikacija jugoistočne Europe, Beč – Budim/Pešta – Osijek – Beograd – Sofija – Carigrad/Istanbul, koja spaja Srednju Europu i Balkanski poluotok, odnosno Levant, čime se stvaraju značajne pretpostavke za razvoj gospodarstva i svakovrsnu kulturnu razmjenu. Jačanjem riječnog prometa tijekom 18. stoljeća, u žarište aktivnosti državnih institucija dolaze i rijeke (Dunav, Sava i Drava) koje protječu uz rubove tadašnje Slavonije, a spajaju Podunavlje, odnosno Panonsku nizinu i subpanonski prostor, s istočnojadranskim lukama, čime je podunavskoj, pa i slavonskoj agrarnoj proizvodnji otvoren plasman proizvoda na nova tržišta. Povoljan prometni položaj činio je Slavoniju u to doba otvorenom migracijskim kretanjima, mijenjajući pritom zatečenu demografsku strukturu. Kao što se potkraj srednjeg vijeka stanovništvo pred osmanskom vojskom povlačilo u sjeverne dijelove Ugarsko-hrvatskog kraljevstva, a nakon pada nekih njegovih dijelova pod osmansku vlast dolazi do useljavanja novog stanovništva u granična područja između Osmanskog Carstava i Habsburške Monarhije, tako je je potkraj 17. stoljeća, nakon novih vojnih i političkih promjena, stanovništvo islamske vjeroispovijesti napuštalo ove krajeve, a naseljavalo ih je kršćansko stanovništvo (i katoličko i pravoslavno) s Balkanskog poluotoka. Demografsku strukturu mijenjale su i centralne državne vlasti, ali i lokalni vlastelini koji su, nastojeći potaknuti gospodarski napredak, naseljavali stanovnike iz raznih dijelova Habsburške Monarhije. Tako je upravo pogranični položaj Slavonije, u kombinaciji s drugim faktorima, bitno utjecao na demografsku dinamiku i gospodarski razvoj njezinog prostora.

Cilj je znanstvenog skupa da se na njemu prezentiraju rezultati istraživanja svih ovdje samo natuknutih aspekata povijesti imena/pojma Slavonija i upravno zaokruženih područja koja su se pod tim imenom oblikovala i trajala u sklopu velikih državnih zajednica između Karpata i Jadrana, Srednje Europe i Balkana, u srednjem i ranom novom vijeku. 

                                                                                                    

Zadnja izdanja

Hrvatski institut za povijest

Podružnica za Povijest Slavonije, Srijema i Baranje

Kontaktirajte nas

Ante Starčevića 8.
35000 Slavonski Brod

info@hipsb.hr

+385 (35) 447-243

Katalog/WebShop

Sva prava zadržava | Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje © 2013.