U Gradskoj knjižnici u Slavonskom Brodu održana promocija dvaju izdanja Podružnice o Andriji Torkvatu Brliću (1826-1868), poznatom brodskom publicistu, pravniku, diplomatu, političaru …

U organizaciji Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje i Gradske knjižnice Slavonski Brod danas je u Gradskoj knjižnici u Slavonskom Brodu održana promocija dvije knjige koje obrađuju život i djelo Andrije Torkvata Brlića – Vlasta Švoger: Ideali, strast i politika. Život i djelo Andrije Torkvata Brlića, Dinko Župan (ur.): Zbornik o Andriji Torkvatu Brliću. Radovi znanstveno-stručnog skupa.

Knjige su promovirali: dr. sc. Stanko Andrić (predstojnik Podružnice), prof. dr. sc. Vinko Brešić (recenzent obje knjige) te sami autori dr. sc. Vlasta Švoger i dr. sc. Dinko Župan. Moderatorica promocije bila je Tatjana Melnik.

Na početku promocije dr. Andrić, u ime izdavača (suizdavač knjige dr. Švoger je Hrvatski institut za povijest, Zagreb), obrazložio je razloge publiciranja ova dva izdanja i podudarnosti termina njihova izlaska, što je u konačnici i utjecalo na njihovu zajedničku promociju.
U tom kontekstu, podsjetio je i na nedavnu dvostruku promociju izdanja Podružnice o franjevcima u Slavonskom Brodu:
– Prije nešto manje od dva mjeseca predstavili smo na ovom istom mjestu dvije knjige u izdanju naše ustanove, obje povezane s franjevačkim samostanom u Brodu – zbornik radova sa simpozija o samostanu i monografiju o najstarijoj matičnoj knjizi brodske župe koju je vodio samostan.
Danas također predstavljamo zajedno dvije knjige, i ponovno je riječ o jednom zborniku radova sa znanstvenog skupa i o jednoj monografskoj studiji. U monografskoj knjizi doktorice Vlaste Švoger, jedne od najboljih poznavateljica života i djela A. T. Brlića, skupljen je najveći dio toga onoga što se danas može znati o A. T. Brliću, njegovu životu i različitim vidovima njegovog javnog djelovanja. U zborniku radova sa simpozija održanog 2008. sabrano je 10 radova različitih autora koji osvjetljavaju razne aspekte iste teme u njezinom aspektu.
Andrija Torkvat Brlić pripadnik je četvrtog brodskog naraštaja obitelji Brlić i prema većini poznavatelja vjerojatno najzanimljiviji, najintrigantniji član te obitelji. Glavnina njegove javne djelatnosti pada u sredinu 19. stoljeća. Po svojem formatu A. T. Brlić svakako ne spada u kategoriju najistaknutijih osoba hrvatske povijesti 19. stoljeća, to jest na onaj najviši kat naše povijesti toga doba na kojem se nalaze Ljudevit Gaj, banovi Jelačić i Mažuranić, Strossmayer, Starčević. No, Brlić nije ni osoba s društvene margine ili predstavnik tzv. malih ili običnih ljudi koji bi samo zahvaljujući spletu sretnih okolnosti izborio svoje mjesto u povijesti. A. T. Brlić je predstavnik onog srednjeg ranga povijesnih osoba koji je imao izravnih doticaja s najistaknutijima i koji je povremeno aktivno sudjelovao i u najvažnijim povijesnim zbivanjima.
To su osobe o kojima obično znamo nedovoljno ili malo, ali iz čijih se životâ i djelâ mogu iščitati bogate i slojevite spoznaje o društvu u kojem su živjele.
Osobito je to moguće kada je o njima sačuvano obilje izvorne pisane građe kao što je to slučaj s A. T. Brlićem.
Ova činjenica nije rezultat nikakve slučajnosti, nego prije svega plod životnih navika i sustavne brige unutar same obitelji Brlić.
Ta je brodska obitelj s razlogom trajno zanimljiva povjesničarima i isto ju se tako s razlogom smatra jednim od najprepoznatljivih znakova grada Broda i njegove ukupne povijesne baštine.
Naime, iako je obitelj Brlić ponekim svojim karakteristikama bila tipična za građanski sloj slavonskog i hrvatskog društva od 18. do 20. stoljeća, ona je po drugim karakteristikama gotovo posve iznimna u okvirima toga društva.
Tu originalnost ove obitelji lijepo je sažeo dr. Mato Artuković, također vrstan poznavalac ove tematike i inicijator njezinog sustavnog istraživanja, kada je napisao sljedeće: ‘ Iznimnost Brlića temelji se na njihovu upornom radu i razvijenom osjećaju sedam generacija obitelji o vrijednosti obrazovanja, u vremenu i prostoru koje ga nije osobito cijenilo, kao i vrijednosti stvaranja i čuvanja baštine. Taj razvijeni osjećaj, poduprt iznadprosječnim talentima, stvorio je kulturnu baštinu koja je jedinstvena u Hrvatskoj’.

– Zbornik o Andriji Torkvatu Brliću trojako je vrijedan: 1) jer pojašnjava život i djelo »enfant terrible-a« hrvatske političke prošlosti te omogućuje javnosti, u prvom redu stručnoj, da sada mnogo lakše i sigurnije pristupi građi koja se odnosi na A. T. Brlića kao uistinu fascinantnoj i u mnogome još zagonetnoj ličnosti 19. stoljeća; 2) jer pojašnjava život, međusobne odnose i uloge članova ugledne brodske porodice Brlić i tako baca potpunije svjetlo na život i kulturu Slavonskog Broda sredine i druge polovice 19. stoljeća; 3) jer pridonosi temeljitijim i jasnijim sagledavanju i spoznajama o procesima, akterima i strategijama nacionalnih preporodnih zbivanja u doba njezina modernoga konstituiranja, dakako, u pripadajućem europskom, poglavito srednjoeuropskom i slavenskom kontekstu – rekao je prof. Brešić. 

O knjizi dr. Švoger istaknuo je: – Nakon monografije o listu Südslawische Zeitung iz 2002, dr. Švoger, znanstvena savjetnica Hrvatskog instituta za povijest, objavila je i monografiju o Andriji Torkvatu Brliću. Ovom monografijom željela je utvrditi važnost ‘političara, publicista, književnika, jezikoslovca, odvjetnika i pustolova’ kao ‘jedne od intrigantnijih osoba hrvatskog političkog i kulturnog života u 19. stoljeća’ i svakako jednoga od osebujnijih članova brodskih Brlića. Uza svu relativno bogatu literaturu kratki i burni Andrijin život dosad nije bio sustavno istražen, a obilna mu publicistika ni izbliza iščitana. Autorica je zato svojim istraživanjem uzela u obzir baš sve kako bi osvijetlila život i djelo raznovrsnim talentima obdarenoga, ali burnom ćudi, strašću i zanosima obilježenog Brlića – zaključivši – Ako je Andrija Torkvat Brlić bio velika enigma, nakon ove knjige on to svakako nije. Brodski enfant terrible političkoga 19. stoljeća može biti zadovoljan, jer dobio je kritičku biografiju koja s jedne strane potvrđuje Brlićevu težnju da bude ‘u političkom životu karakter i konsekventan’, s druge da mu život i djelo historiografski funkcioniraju kao jedan od ključeva za čitanje početaka moderne Hrvatske.

Govoreći o razlozima bavljenja istraživanjem života i djela A. T. Brlića dr. Švoger je na prvom mjestu navela vlastitu fascinaciju ovim članom ugledne brodske obitelji Brlić, njegovom ogromnom životnom energijom i idealima, koje je nastojala vjerno prenijeti u svojoj monografiji. Na poseban se način zahvalila prerano preminulom dr. Tomislavu Markusu, jednom od recenzenata monografije. 

Dr. Župan je istaknuo kako je svjestan činjenice da jedna takva osoba, kao što je bio Andrija Torkvat Brlić, zaslužuje veći zbornik, no još jednom se, kako je naveo, pokazalo da je najteži dio posla organizacijskog tajnika jednog znastvenog skupa skupljanje radova.
– Znanstveno-stručni skup održan na ovome istom mjestu prije pet godina bio je pokušaj da se promijeni perspektiva gledanja na Andriju Torkvata Brlića kao i povijesne događaje toga vremena, a od 13 izlaganja na skupu u zbornik je uvršteno deset. Nažalost, dosta toga nije se uspjelo pokriti, naprimjer odnos biskupa J. J. Strossmayera i A. T. Brlića, no ipak smatram kako će ovaj zbornik radova, u kojem je noseći rad dr. Artukovića, biti solidna osnova za istraživanje daljnjih aspekata života i djela ovoga istaknutog Brlića – zaključio je na kraju promocije dr. Župan.