Gradska knjižnica Slavonski Brod, utorak, 1. lipnja 2021.

Slavonija je poznata po svojim bogatim šumama koje predstavljaju jedno od njenih najvećih prirodnih bogatstava. Prema procjenama šumarskih stručnjaka šume su početkom XVIII. stoljeća prekrivale više od 70% površine naše Slavonije. Razdoblje ranog novog vijeka bilo je obilježeno ratnim razaranjima. To je uzrokovalo i vrlo lošu demografsku sliku. Danas se procjenjuje da je tijekom osmanlijske vlasti u Slavoniji živjelo svega oko 40.000 stanovnika – što je svega oko 20% stanovništva koje je Slavonija imala oko 1680. godine.

Ti brojevi daju okvirnu sliku Slavonije u ranome novom vijeku – velike šumske površine i mali broj stanovnika. U izlaganju će se prikazati tri doživljaja slavonskih šuma iz razdoblja ranog novog vijeka. Radi se o zabilješkama trojice autora – carskog izaslanika Atanazija Jurjevića, osmanskog časnika Osman-age Temišvarskog i državnog službenika Friedricha von Taubea. Iz njihovih zapisa vidljivo je da su slavonske šume bile impresivno velike, za strance čak i zastrašujuće. Ipak, za domaće stanovnike šume su bile dio njihovog životnog prostora, u velikoj mjeri „osvojene“ u smislu antropizacije i korištene za potrebe njihova svakodnevnog života. Povijesna istraživanja pokazuju i dinamičnost međusobnog odnosa ljudi i šuma. Životne potrebe ljudi utjecale su na smanjenje šumskih površina u određenim razdobljima, ali u razdobljima smanjenja broja stanovnika šume su se na mnogim mjestima vraćale.