Gradska knjižnica Slavonski Brod bila je domaćin javnom predavanju dr. sc. Marijana Šabića.

U Gradskoj knjižnici Slavonski Brod, 29. studenog 2016, održano jedanaesto u nizu javnih predavanja djelatnika Podružnice u sklopu obilježavanja 20. obljetnice postojanja Podružnice:

J A V N O   P R E D A V A NJ E:

dr. sc. Marijan Šabić

Programi

hrvatskog književnog romantizma

Za vremensko je situiranje hrvatskog romantizma koji se isprepliće s narodnim preporodom koristan pojam nacionalni romantizam, kako ga je definirao Joep Leerssen (2014.), opisujući ga kao umjetnički, poetski sistem koji funkcionira unutar nacionalizmom inspirirane kulture u najširem smislu riječi, a romantični nacionalizam kao njegovu „političku stranu istog novčića“, koja će upotrijebiti i instrumentalizirati umjetnost, ali i bilo koji drugi oblik kulture, u nacionalnointegracijske svrhe. Prema Leerssenu, putanja je romantičnog nacionalizma u evropskoj povijesti obilježena naglim usponom nakon 1800. i postupnim bujanjem od 1820. do 1870., a u te vremenske okvire i značajan broj hrvatskih književnih povjesničara (S. Ježić, D. Jelčić, V. Brešić, M. Šicel) smješta razdoblje od početaka hrvatskog preporoda do kraja hrvatskog književnog romantizma. U prvoj polovici 19. stoljeća hrvatsko će društvo obilježiti obnavljanje svijesti o jedinstvu povijesnoga državnoga prostora, i politička nastojanja na njegovom ponovnom ujedinjenju, oblikovanje svijesti o hrvatskom narodnom jedinstvu Slavonaca, Dalmatinaca i „Horvata“, uspostavljanje njihovog jezičnog zajedništva i rad na zajedničkom standardnom jeziku, unapređivanje hrvatske književnosti (kako s jezičnog aspekta tako i s aspekta izgradnje hrvatskog književnog kanona i praćenja suvremenih evropskih književnih gibanja), te utemeljenje institucija važnih za narodni razvitak. Nositelji su tih težnji uglavnom bili predstavnici obrazovanog građanstva, te dio plemstva i svećenstva. Izlagač će u predavanju pokušati dati pregled važnijih programskih tekstova koji su pratili nabrojane težnje u razdoblju od 1813. do 1860. (autori: M. Vrhovec, A. Mihanović, Lj. Gaj, J. Drašković, D. Rakovac, S. Vraz, Lj. Vukotinović, D. Demeter, I. Mažuranić), te pokazati kako su se, pod utjecajem okolnosti hrvatsko-mađarskih sukoba i neoapsolutizma, kao dominante u programima hrvatskog književnog romantizma izmjenjivali elementi nacionalnog romantizma i romantičnog nacionalizma.