Datum objave: 05.10.2015.
Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest organizirala je u Slavonskom Brodu (1-2. listopada 2015) dvodnevni znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Slavonske šume kroz povijest (Forests in Slavonia through history).
Programska knjižica i plakat skupa
Znanstveni skup o slavonskim šumama kroz povijest od antike do kraja 20. stoljeća četvrti je u nizu godišnjih simpozija koji smo nazvali „Brodski povjesničarski susreti / Symposia Brodensia historica“ te drugi skup koji je Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda organizirala vezano uz temu povijesti okoliša (eko-historije). Naime, nakon skupa o rijeci Savi (2013) odlučili smo organizirati skup o slavonskim šumama. Slavonske šume dosad su uglavnom bile istraživane iz perspektive šumarstva i biologije, a samo usputno iz povjesničarske perspektive. Interdisciplinarnim skupom o šumama, s poviješću kao zajedničkim nazivnikom, želimo otvoriti jedan drugi aspekt istraživanja povijesti slavonskih šuma, a riječ je o istraživanju interakcije između čovjeka i šume kroz povijest. Slavonske šume su svojevrsne strukture dugog trajanja koje su na raznolike načine uvjetovale čovjekov život u Slavoniji. Jednako tako čovjek je kroz povijest neprekidno djelovao na slavonske šume kroz brojne intervencije i svakodnevne prakse vezane uz šume. Najveća intervencija u slavonski šumski prostor dogodila se u 19. stoljeću tijekom kojeg je prekrivenost šumama u Slavoniji sa 70 posto pala na 35 posto. Takve promjene izazvane masovnim krčenjem u zapadnoj su se Europi događale još tijekom 11-13. stoljeća i dobro su istražene u njemačkoj i francuskoj historiografiji. U hrvatskoj historiografiji slavonske šume su usputno istraživane u sklopu gospodarske povijesti i to najviše iz vizure razvoja drvno-prerađivačke industrije. Ovim skupom želimo otvoriti prostor za istraživanje slavonskih šuma iz raznolikih perspektiva kao što su kulturna, socijalna, eko, gospodarska, demografska, politička i vojna vizura.
Skup je organiziran u sklopu Istraživačkog projekta „Od prašuma do oranica: povijest antropizacije šuma u Slavoniji od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća”, koji financira Hrvatska zaklada za znanost.
Slavonske šume iz vizure kulturne i socijalne povijesti
Slavonske šume i pučka predaja. Imenovanje šuma. Sakralizacija šuma. Sveto drveće, raspela i sakralne građevine u slavonskim šumama. Odnos slavonskih sela prema šumama. Šume i svakodnevni život slavonskog sela (svakodnevne prakse). Šume kao izvor hrane i ogrijeva. Krčenje i naseljavanje novog prostora. Promjene u praksi sječe šuma. Kirijašenje za drvnu industriju. Slavonske šume i svinjarstvo (žirovanje). Seoski stanovi u šumama. Kultura lova u Slavoniji. Lovočuvari i lovokradice kroz povijest. Razvoj lovačkih društava. Slavonski šumari i lugari. Šumarske obrazovne institucije. Tematiziranje slavonskih šuma u Šumarskom listu. Slavonske šume kao književne teme (npr. Josip Kozarac). Slavonske šume u likovnoj umjetnosti (npr. Adolf Waldinger). Prikaz slavonskih šuma na starim kartama, litografijama i fotografijama. Kako je drvni kapital postao kulturni kapital. Slavonska šume kao izvor financiranja JAZU-a, Sveučilišta, Galerije starih majstora, đakovačke katedrale i niza drugih kulturno-obrazovnih projekata. Šume i marginalne skupine. Razbojništva i hajdučija po slavonskim šumama (šuma kao skrovište). Istraživanja botaničara i zoologa u slavonskim šumama u 19. stoljeću. Šuma kao prostor za odmor i izlet.
Slavonske šume iz vizure povijesti okoliša, gospodarske i demografske povijesti
Gospodarenje slavonskim šumama u antici, srednjovjekovlju i u vrijeme osmanske vladavine. Šume i vlastelinstva. Krčenje šuma i promjene u okolišu (promjene u klimi i vodnom sustavu). Komparacija slavonskih zemljovida kroz povijest iz perspektive šuma. Šume kao glavni izvor bogatstva na privatnim gospodarstvima u drugoj polovici 19. stoljeća. Prodaja i davanje u zakup šuma u Slavoniji. Šume Đakovačke biskupije. Trgovina slavonskim hrastom lužnjakom. Gdje je sve završila slavonska hrastovina (francuska vinska i njemačka pivarska industrija, slavonska hrastovina u interijerima europskih palača). Odnos prema šumama u Slavonskoj vojnoj krajini. Brodska imovna općina i povećanje njezinog kapitala na osnovi posavskog šumskog bogatstva. Razvoj drvno-prerađivačke industrije u Slavoniji (konjunktura drvne industrije). Kako je tijekom 19. stoljeća nestala polovica slavonskih šuma. Drvna industrija i nastanak novih naselja (Belišće i Đurđenovac). Naseljavanje stanovništva uvjetovano šumarskim radovima i radom u drvnoj industriji. Sezonsko i stalno zapošljavanje. Radnici iz Gorskog Kotara, Like, Slovenije, Austrije i Mađarske. Slavonska šume i razvoj prometnica, primjer Slavonske podravske željeznice.
Slavonske šume iz vizure političke i vojne povijesti
Zakonodavstvo i propisi o šumama u Slavoniji od 18. do 20. stoljeća. Državna sustavna briga o šumama. Uspostavljanje šumarske službe i nadzor nad šumama. Političke borbe za kontrolu šumskog bogatstva. Borba između domaćeg i stranog kapitala za slavonske šume. Zakon o imovnim općinama. Odnos političkih stranka prema stranom kapitalu i slavonskim šumama. Razvoj radničkog pokreta i štrajkovi u drvnoj industriji. Šume i vojna povijest od antike do 20. stoljeća. Izgradnja rimskog limesa i slavonske šume. Šume kao granice. Izgradnja turskog mosta kod Osijeka (šume kao izvor drvne građe). Slavonske šume i Vojna krajina (vojna kontrola šuma). Slavonske šume i Prvi svjetski rat (zeleni kadar). Slavonske šume i ratna djelovanja u Drugom svjetskom ratu (partizani). Slavonske šume i Domovinski rat.
U okviru skupa održana je press konferencija o istraživačkom projektu „Od prašuma do oranica: povijest antropizacije šuma u Slavoniji od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća”, koji je završio otvorenjem izložbe „Tragom Gutmannovih pruga“ autora Ivice Brusača koja je postavljena je u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod.
Prilog SBTV-a o skupu:
Video press konferencije o istraživačkom projektu:
„Od prašuma do oranica: povijest antropizacije šuma u Slavoniji od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća”:
1. dio
Filozofski fakultet u Osijeku, 19. svibnja 2025. u 18:00 sati.
Pročitajte više