Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija. Zbornik radova znanstvenog skupa

Vojna krajina na južnim i istočnim granicama Habsburške Monarhije stoljećima je stajala kao primjer specifične ranomoderne vojne institucije. Prvotno organizirana kao nedefinirano obrambeno pogranično područje oslonjeno na brojne manje i veće utvrde (kraj/krajište/krajina),ona je u 18. stoljeću poprimila nov i egzaktniji ustroj zemljopisnog i društvenog prostora u kojem su živjeli seljaci-vojnici organizirani u redovne vojne postrojbe (pukovnije), spremni da izađu na bilo koje europsko ratište za interese habsburške dinastije. Današnje proučavanje vojne povijesti Habsburške Monarhije olakšava nastojanje Habsburgovaca da se sve u vezi s vojnom znanošću proučava i zapisuje. Brojna vojna izvješća i priručnici sačuvani su do danas, što omogućava povijesna istraživanja vojnokrajiškog života u svim aspektima. Razvoj historijske znanosti pomaže u otkrivanju novih tema važnih za razumijevanje funkcioniranja Vojne krajine. Uz klasične teme vojne i političke povijesti, sudbene povijesti i povijesti institucija, danas se pojavljuju novi pristupi istraživanju Vojne krajine — povijest svakodnevice, demografska povijest, ekohistorija i povijest granicâ.

Franz (František, Franjo) Vaniček(1809.–1894.) u svojoj osobi utjelovljuje mnoge elemente habsburškog pristupa vojnom organiziranju. Rođen u Waltersdorfu kod Praga 1809., on je bio pravi predstavnik habsburškog državnog aparata, kvalitetno školovan i odan dinastiji. U Slavoniju Vaniček dolazi kao profesor na Gimnaziju u Vinkovce, gdje ubrzo postaje prefektom i ravnateljem. Kao umirovljeni profesor dobio je od državnih vlasti narudžbu da napiše povijest Vojne krajine. Vaniček je taj zadatak uspješno obavio te je objavio povijest Vojne krajine u četiri opsežna sveska pod naslovom „Specialgeschihte der Militärgrenze aus Originalquellen und Quellenwerkengeschöpft” (Beč,1875.). Vaničekovo djelo ostalo je osnovnom literaturom za povijest Vojne krajine sve do danas.