Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest od 18. do 19. listopada 2013. u Slavonskom Brodu organizira Znanstveni skup »Rijeka Sava u povijesti.

HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST
PODRUŽNICA ZA POVIJEST SLAVONIJE, SRIJEMA I BARANJE
(SLAVONSKI BROD)

organizira

Znanstveni skup 

RIJEKA SAVA U POVIJESTI

Mjesto i vrijeme održavanja skupa: Slavonski Brod, 18-19. listopada 2013.

Pozivamo Vas da sudjelujete na znanstvenom skupu posvećenom mjestu i ulozi rijeke Save u povijesti od antike do danas.

Ispunjeni prijavni list s naslovom izlaganja molimo poslati do 1. svibnja 2013. na poštansku adresu: Hrvatski institut za povijest, A. Starčevića 8, 35000 Slavonski Brod, ili na e-mail: info@new.hipsb.hr .

Sažetke izlaganja (cca. 1 kartica) molimo poslati do 1. srpnja 2013. na e-mail: info@new.hipsb.hr .

**

Posljednjih desetljeća oblikovana povijest okoliša ili “ekohistorija” (kao subdisciplina povijesne znanosti) produbljuje i reinterpretira stariju spoznaju o interakciji između ljudskih društava i kultura na jednoj strani i prirodnog okoliša na drugoj strani. Svi elementi prirodne geografije, karakteristike reljefa i krajolika, oduvijek bitno utječu na razvojne puteve ljudske povijesti. Uz opreku kopna i mora, suodnose planinskih i nizinskih krajeva, razlike u vegetacijskom pokrovu (šume, stepe, pustinje), aspekte i smjerove te povijesti uvelike uvjetuju i određuju postojeći sustavi kopnenih voda – rijeke, potoci, jezera i močvare. U potonjem nizu posebno mjesto pripada velikim rijekama. Na području između sjevernog Jadrana i Podunavlja, rijeka Sava nesumnjivo je prirodni fenomen s iznimnom povijesnom ulogom, vjerojatno značajniji u tom smislu od svih drugih pojedinačnih prirodnih pojava i objekata na tome zemljopisnom prostoru. Za narode i društva koji su živjeli i žive uz nju ili u njenoj blizini, Sava je često bila stožerna činjenica na koju se oslanjalo njihovo gospodarstvo i svakodnevna egzistencija, kao i njihova politička organizacija. Nije slučajno da je stari hrvatski leksikograf Ivan Belostenec u svojem rječniku upravo Savu opisao riječima “plemenita reka szlovinszkoga orszaga”.

Kroz stoljeća pisane povijesti, kao i kroz materijalne tragove prošlih vremena, temu koju smo nazvali “Rijeka Sava u povijesti” moguće je promatrati i istraživati s različitih aspekata: Sava kao plovni put, od antičkog razdoblja do danas; Sava kao realna politička i kao simbolička ili mentalna granica; Sava kao prirodna barijera u mirnodopskim prilikama i u ratnim zbivanjima, i tehnike svladavanja te barijere (“brodovi”, skele, mostovi); Sava kao gospodarsko dobro (ribolov, mlinovi-vodenice, eksploatacija šljunka i pijeska); Sava kao prirodna opasnost za okolicu (poplave); refleksi Save u duhovnoj kulturi (od rimskog kulta boga Savusa do motiva u posavskim narodnim pjesmama); Sava i rekreacija (kupališta, “splavarenje” itd.)…

Kroz sve navedene aspekte ili kroz većinu njih, rijeka Sava čvrsto je upletena u tkivo povijesti četiriju zemalja kroz koje ili uz čije granice protječe: Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. No, Sava je podjednako važna i za političku, gospodarsku i kulturnu povijest starijih ili davnih europskih veledržava što su u međuvremenu nestale s povijesne pozornice: Rimskoga Carstva, Bizanta, Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, Osmanskog Carstva i Habsburške (Austro-Ugarske) Monarhije. Stoga svakako pomalo začuđuje činjenica da još nije bilo pokušaja da se mjesto rijeke Save u povijesti promotri i vrednuje sintetski, u cjelini i s obzirom na sve spomenute aspekte. Cilj je ovoga znanstvenog skupa da osvijesti i počne popunjavati tu prazninu.

Prijavni list