Nagrada „Mirjana Gross“ za najbolju knjigu iz povijesti 2017.

Datum objave: 12.05.2018.

Nagrada „Mirjana Gross“ za najbolju knjigu iz povijesti 2017.
dodijeljena dr. sc. ROBERTU SKENDEROVIĆU
za knjigu „Povijest podunavskih Hrvata (Šokaca i Bunjevaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije”

kliofest_rskenderović

U sklopu ovogodišnjeg, petog po redu Kliofesta dodijeljene su nagrade najboljim povjesničarima u 2018. godini. 

Nagrada „Mirjana Gross“ za najbolju knjigu iz povijesti 2017. dodijeljena je našem kolegi dr. sc. ROBERTU SKENDEROVIĆU za knjigu „Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca iŠokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije”, koja je krajem 2017. izašla u sunakladništvu Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest i Zavoda za kulturu Vojvođanskih Hrvata iz Subotice.

Robert Skenderović rođen je u Zagrebu 14. svibnja 1972. Tu je završio studij povijesti i filozofije na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu magistrirao 2002. s temom „Stanovništvo Požege 1699-1781. prema matičnim knjigama“, a tri godine potom i doktorirao s temom „Utjecaj terezijanskih reformi na demografski razvoj slavonskog Provincijala“.

Od 1998. radi u Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Voditelj je znanstvenoga projekta „Od prašuma do oranica: povijest šuma u Slavoniji od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća“.

Dr. Skenderović bavi se problematikom povijesne demografije, crkvenom poviješću, poviješću okoliša slavonsko-podunavskoga područja i pitanjima povijesti podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca u novome vijeku. O potonjoj je temi objavio više od dvadeset članaka, brojne natuknice za Leksikon podunavskih Hrvata te napokon i ovu nagrađenu knjigu – krunu njegova višegodišnjeg znanstveno-istraživačkog rada o toj problematici koja je dosad bila više u dosegu interesa jezikoslovaca i povjesničara književnosti nego historičara.

Skenderovićeva je knjiga zapravo pionirski pokušaj da se svestrano i podrobno istraži povijest podunavskih Hrvata, Bunjevaca i Šokaca, koji već nekoliko stoljeća žive u području između Dunava i Tise odnosno Titela na jugu i Budimpešte na sjeveru. Riječ je o složenoj višestoljetnoj problematici koju je autor vrlo uspješno svladao zadržavajući se na ključnim trenucima i važnim procesima koji su bitno utjecali na demografski, društveni, gospodarski, kulturni i politički život podunavskih Hrvata. Dokazao je da su naselja hrvatskih zajednica na tom prostoru međusobno komunicirala te da su postojale brojne veze koje su povezivale podunavske Hrvate jedne s drugima, ali i s Hrvatima u matici.

Knjiga nesumnjivo predstavlja vrlo važan prinos našem poznavanju povijesti podunavskih Hrvata, zanemarenog dijela hrvatske nacije. Za očekivati je da će pružiti poticaj da se istraži i njihova povijest u dvadesetom stoljeću, napose u posljednjim desetljećima kada su podunavski Hrvati doživjeli brojne teške trenutke, uključujući i opasnost od raseljavanja i odnarođivanja.

Zadnje novosti

N A J A V A: Tribina „Potonuli svijet slavonskog srednjovjekovlja”

Srijeda 21. studenog 2018. u 19 sati u dvorani Državnog arhiva u Osijeku.

Pročitajte više

Zadnja izdanja

mađari_korice
naslovnica zbornik
krivnja-i-kazna-presvlaka-def-press

Hrvatski institut za povijest

Podružnica za Povijest Slavonije, Srijema i Baranje

Kontaktirajte nas

Ante Starčevića 8.
35000 Slavonski Brod

info@hipsb.hr

+385 (35) 447-243

Katalog/WebShop

Sva prava zadržava | Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje © 2013.