plakat_vanicek_if

Održan Znanstveni skup „Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija”

Datum objave: 27.10.2014.

Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Gradska knjižnica Slavonski Brod bili su organizatori dvodnevnoga međunarodnog znanstvenog skupa u Slavonskom Brodu (23.-24.10.2014.) „Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija”. Na skupu su predstavljena sva izlaganja, njih 25, te je skup vrlo uspješno okončan.

ZNANSTVENI SKUP S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM

FRANZ VANIČEK I VOJNOKRAJIŠKA HISTORIOGRAFIJA

FRANZ VANIČEK AND THE HISTORIOGRAPHY OF THE MILITARY FRONTIER

 

Vanicek_za_plakatKao što naznačuje naslov, simpozij je bio usredotočen na dvije teme.
Prva je život i djelo Franza (Františeka, Franje) Vaničeka (Waltersdorf/Valtéřovice u Češkoj, 1809. – Osijek, 1894.). Povod organizaciji simpozija jest 120. obljetnica Vaničekove smrti. Najveći dio radnog vijeka Vaniček je proveo kao profesor, prefekt i ravnatelj na Gimnaziji u Vinkovcima. Upamćen je kao revan germanizator i promicatelj habsburškog kulta. Uz profesorski rad objavljivao je mnogobrojne stručne članke u časopisima i novinama na njemačkom jeziku. Nakon umirovljenja 1869. živio je s obitelji u Andrijevcima i Osijeku. Tada je po narudžbi državnih vlasti u razmjerno kratkom roku napisao pionirsko djelo, sintezu povijesti habsburške Vojne krajine u četiri opsežna sveska, naslovljenu Specialgeschichte der Militärgrenze, aus Originalquellen und Quellenwerken geschöpft (Beč, 1875). Za potrebe istraživanja stavljeni su mu na raspolaganje austrijski ratni arhivi, koje je temeljito proučio. Vaničekova povijest obuhvaća razdoblje od začetaka habsburškoga vojnokrajiškog sustava u prvoj polovici 16. stoljeća do potpunog razvojačenja Vojne krajine 1873. U tome “prvom djelu svoje vrste” sabrano je mnoštvo podataka koji su kasnijim povjesničarima služili kao polazište za daljnja istraživanja vojnokrajiške povijesti.
Druga tema simpozija bila je vojnokrajiška historiografija općenito. U tom sklopu nastojalo se prije svega ponuditi pregled i bilanca dosadašnjih istraživanja povijesti Vojne krajine (Vojna granica, lat. Confinium militare, njem. Militärgrenze, mađ. Katonai Határőrvidék, rum. Graniţă militară), to jest na osobit način organiziranog habsburškog obrambenog pojasa prema Osmanskom Carstvu koji je u 16. i 17. stoljeću bio ograničen na hrvatsko-slavonska područja od Kvarnera do Drave, a u 18. je stoljeću proširen daleko prema istoku, na dijelove oslobođene donje Slavonije, Srijema, Banata i Erdelja, za kraće vrijeme i Potisja i Pomorišja. Izlaganja na skupu ocijenila su važnije autore i djela posvećena vojnokrajiškoj povijesti, nastala od sredine 19. stoljeća do danas. Nastojalo se razmotriti ključni problemi iz te povijesti, dosad primjenjivani pristupi i ostvareni rezultati, kao i smjerovi budućih istraživanja. Napokon, proučavanje povijesti Vojne krajine promotrilo se i u komparativnom kontekstu, kao specifičan slučaj koji je moguće smjestiti u sklop interdisciplinarnih istraživanja za koja su u novije vrijeme usvojeni okvirni termini “border studies” i “frontier studies”.

**

plakat_vanicek_1As suggested by its title, the symposium was focused on two main topics.
The first concerns the life and work of Franz (František, Franjo) Vaniček (Waltersdorf/Valtéřovice, Bohemia, 1809 – Osijek, Croatia, 1894). The symposium is organized to mark the 120th anniversary of Vaniček’s death. He spent most of his professional life as teacher, prefect and headmaster at the Gymnasium (grammar school) in Vinkovci. He is remembered as a diligent Germaniser and a promoter of the Habsburg cult. During his teaching career, he published numerous articles in various German-language journals. After his retirement in 1869, he lived with his family in Andrijevci and Osijek. During that time, by order of the state government and in a relatively short period of time, he wrote his pioneering work, a synthesis of the history of Habsburg Military Frontier in four comprehensive volumes under the title Specialgeschichte der Militärgrenze, aus Originalquellen und Quellenwerken geschöpft (Vienna, 1875). For the purposes of this research, he made a thorough study of the Austrian military archives that had been made available to him. Vaniček’s history spans the period from the first emergence of the Habsburg Military Frontier system in the first half of the 16th century up to the complete demilitarisation of the Military Frontier in 1873. This “first work of its kind” comprises a great number of data used by many later historians as a starting point for further research of the Military Frontier history.
The second topic was the historiography of the Military Frontier in general. In that context the symposium participants attempted primarily to present an overview of the current state of research on the history of the Habsburg specially organized defensive zone facing the Ottoman Empire known as Military Frontier (Military Border, Latin Confinium militare, German Militärgrenze, Croatian and Serbian Vojna krajina or Vojna granica, Hungarian Katonai Határőrvidék, Romanian Graniţă militară). During the 16th and 17th centuries, it was limited to the Croatian-Slavonian areas from the Kvarner Bay to the Drava river, while in the course of the 18th century it was extended widely towards the east, to parts of reconquered Lower Slavonia, Syrmia, the Banat and Transylvania, and for a shorter period of time to areas along the Tisza (Tisa) and Mureş (Maros, Moriš) rivers as well. Symposium presentations evaluated notable authors and works dedicated to Military Frontier history which have appeared since the mid-19th century. The aim was to discuss key problems regarding this history, the approaches used so far, and the results achieved as well as future directions for research. Finally, in a few presentations the study of Military Frontier history has also been considered within a comparative context, as a specific case suitable for being considered within the framework of interdisciplinary research for which in recent times such terms as “border studies” and “frontier studies” have been adopted.

Programska knjižica

 

 

 

 

 

 

Izlaganje dr. Karla Kasera možete pogledati ovdje.

 

Zadnja izdanja

naslovnica zbornik
krivnja-i-kazna-presvlaka-def-press
povijest_podunavskih_Hrvata

Hrvatski institut za povijest

Podružnica za Povijest Slavonije, Srijema i Baranje

Kontaktirajte nas

Ante Starčevića 8.
35000 Slavonski Brod

info@hipsb.hr

+385 (35) 447-243

Katalog/WebShop

Sva prava zadržava | Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje © 2013.