Dvjesto pedeset godina grada Broda

Dvjesto pedeset godina grada Broda

Autor

Damir Matanović

Godina izdanja

2003.

Uvez

Meki

Broj stranica

45

Format

24 cm

ISBN

953-6659-13-1

Cijena: 55,00 Kn

Izražena cijena je bez PDV-a.

Nema na zalihi

S početkom prve urbane revolucije, negdje oko 6.000 godina prije Krista, ljudska je civilizacija dobila nerazdvojnu pratiteljicu – težnju ljudi da
svoje mjesto življenja učine ljepšim, većim, vrjednijim i bogatijim. Urbani rast naselja obično je značio da će ono iz svoje okolice isisati velik dio populacije i svu srž gospodarskih, upravnih, političkih i kulturnih zbivanja te tako postati dominantna točka u prostoru kojoj }e svakodnevno hodočastiti čitava okolina. Dominantnu poziciju u okolici moglo je imati samo gradsko naselje. Stoga je jasno da dodjeljivanje statusa grada nekom mjestu nije značilo samo pomak na nekoj fiktivnoj ljestvici civilizacijskih vrijednosti i puko odvajanje od ruralne  okoline nego konkretnu  materijalnu  i duhovnu  korist. Zato ne iznenađuje da je povijest zabilježila konstantno nastojanje ljudi da njihovo naselje dobije status grada i da oni postanu građanima.

Takva nastojanja prisutna  su i u Panonskom  bazenu gdje su se stanovnici pojedinih naselja suprotstavljali moćnicima ili, kao Zagreb, naizgled nepobjedivim vojskama kako bi zavrijedili da nose naslov grada. No premda nazivani gradovima i nadalje su se po maločemu razlikovali od sela iz svoje okolice. Stoga ne iznenađuje epigram Janusa Pannoniusa koji u 16. stoljeću piše:

“Panonije  onaj  dio,  koji Slavonijom zove se  sada, Ima poviše sela, a nijednoga grada.”

Broj stanovnika gradova u Panoniji bio je tek neznatno veći od broja stanovnika sela, a građani tih gradova nazivani  su  “agrarnim  građanstvom” (Agrar  Bürgerthum) budući da im je poljoprivreda i nadalje ostala temeljni način osiguravanja egzistencije. Zato su se ovi gradovi uvelike razlikovali od ostalih gradova zapadnog kršćanstva koji su svojom populacijom značajno nadmašivali okolicu i čije se stanovništvo prvenstveno bavilo trgovinom i obrtom.

Razlika je i u tome što zapadni gradovi svoje porijeklo najčešće pamte i bilježe u drevnim listinama. Trenutak nastanka gradova u srednjoj i jugoistočnoj Europi nerijetko je zaboravljen i prekriven maglama prošlih vremena.

U nizu sličnih mjesta koja su zaboravila početni trenutak svoga civilizacijskog i urbanog iskoraka nalazio se i (Slavonski) Brod (na Savi). Trenutak postanka naselja Brod gradom gotovo da je zaživio kao mit i selio se kroz razdoblja nošen idejama i nahođenjima istraživača. No svakoj ideji istraživača nedostajala je konkretna potvrda arhivske građe. Dokumenti, međutim, potvrđuju da je 30. siječnja 1753. prvi dan nakon kojeg (Slavonski) Brod (na Savi) možemo  zvati gradom.

Uvod