Grad na granici: slobodni vojni komunitet Brod na Savi od sredine 18. do sredine 19. stoljeća

Slavonska vojna krajina, kao dio Vojne krajine, nakon Velikog bečkog rata (1683.-1699.), u kojem su Slavonija i Srijem  oslobođeni od Osmanlija, sve do njezina konačnog razvojačenja 1873. godine, doživjela je niz reorganizacija s vrlo dalekosežnim posljedicama kako za njezin strukturalni ustroj, tako i za sustav prava i obveza njenih stanovnika. Nakon što je u prethodnim razdobljima istraživačka djelatnost Podružnice prvenstveno bila usmjerena na analizu Vojne krajine kao geopolitičkog, upravno-pravnog i vojnog fenomena ranovjekovne Europe, u istraživačkom razdoblju 2007.-2011. interes se usmjerava na rekonstrukciju i analizu društvenih i kulturnih procesa na krajiškom području. Prateći povijesni razvitak Slavonske vojne krajine, istražuje se krajiška svakodnevica i krajiški mentalitet u toj, u vojnom i ekonomskom smislu, autarkičnoj instituciji, u cijelosti prožetoj etatizmom. Glavna hipoteza je da se na tom krajiškom prostoru pod utjecajem višestoljetnih društvenih i kulturnih integracijskih procesa razvio zaseban krajiški patriotizam koji se tijekom 19. stoljeća stopio sa nacionalnim identitetom i samim tim bio odlučujući faktor u inkorporaciji Slavonije i Srijema u hrvatski nacionalni i politički korpus.

Značajan doprinos u istraživanju upravo ovog fenomena donosi dr. Damir Matanović svojom knjigom Grad na granici: slobodni vojni komunitet Brod na Savi od sredine 18. do sredine 19. stoljeća. Radi se o vrlo studioznom prikazu vremena u kojem se rađala moderna Slavonija. Radeći na ovoj knjizi, autor se služio najrelevantnijim izvorima, skupljajući arhivsku građu od Austrijskog državnog arhiva u Beču (Ősterreichische Staatsarchiv Wien), Hrvatskog državnog arhiva, do Arhiva obitelji Brlić i Muzeja brodskog posavlja. Knjiga obiluje i geopolitičkim kartama, grafikonima, statističkim tablicama, arhitektonskim nacrtima, katastarskim izvatcima, preslikama državnih dokumenata, te, konačno, dragocjenim ilustracijama koje prikazuju krajišnike u časničkim i vojničkim odorama najrazličitijih krajiških postrojbi. Pojedine ilustracije ovjekovječuju i niz raznovrsnih običaja toga vremena, dajući ovoj knjizi karakter etnološkog dokumenta.

Osnovna intencija dr. Matanovića, koji najveći dio pažnje u ovoj knjizi posvećuje funkcioniranju civilnog života u jednom takvom militariziranom području, je pokazati kako je graničnost (krajina = granica) imala odlučujuću ulogu pri formiranju svih elemenata društvene svakidašnjice u slavonskoj Posavini 18. i 19. stoljeća. U tom smislu, autor posebno naglašava važnost institucija sanitarnog kordona, kontumaca i raštela, te tako, između ostalog, apostrofira egzistencijalnu povezanost stanovnika Brodske pukovnije i Gradačačke nahije.

Prvi dio knjige opisuje ključne vojne i političke aktivnosti s kraja 17. i prve polovice 18. stoljeća, koje su bile usmjerene k potpunoj reintegraciji Slavonije i Srijema u državno-pravni poredak Habsburške Monarhije. K tomu, vrlo jasno iznose se razlozi zbog kojih Vojna krajina, u početku organizirana kao obrambeni pojas protiv Osmanlija, s vremenom prerasta u golemu habsburšku ratnu provinciju s modelom samofinanciranja. Kako bi se regeneriralo krajiško gospodarstvo i zaživio spomenuti model, u početku se osnivaju kućne zadruge (osnovno im je obilježje autarkija), a potom, polovicom 18. stoljeća, i prvi slobodni vojni komuniteti (slobodna, povlaštena krajiška mjesta) koji su, jer je u njima bio omogućen razvoj trgovine i obrta, postali pokretačima krajiškog gospodarstva. Njihovim osnivanjem započeo je proces nastajanja modernih gradova na našem području među kojima se značajem istaknuo Brod na Savi. Ova knjiga nameće se tako kao vrijedni prikaz institucija materijalne i duhovne kulture s početka 18. stoljeća koje su  profilirale Brod na Savi kao središte svoje okolice, te doprinijele da dobije status slobodnog vojnog komuniteta (1753.-1786.; 1820.-1871.)

Drugi dio knjige posvećen je unutarnjem ustroju brodskog komuniteta, njegovu posvemašnjem razvoju u političkom, društvenom, ekonomskom i kulturnom segmentu. Veoma koncizno predstavljen je brodski urbani i demografski rast, stoljetna korelacija civilne i vojne vlasti, drugim riječima odnos grada i tvrđave koji je uvjetovao arhitektonski i vizualni identitet Broda na Savi. Opisano je utemeljenje i djelatnost brodskog magistrata, način stjecanja statusa građanina, te konačno pojedinosti vezane uz početni  razvoj trgovine i obrta u Brodu na Savi.

Sve rečeno karakterizira ovo djelo kao nezaobilazno za poznavanje novije, a samim tim i najnovije povijesti Slavonije i Srijema, te njihovih gradova, prvenstveno Broda na Savi, danas Slavonskog Broda.