Katolički list o Židovima i judaizmu (od 1918. do 1941.)

Katolički list o Židovima i judaizmu (od 1918. do 1941.)

Autor

Zdenka Prkačin

Godina izdanja

2011.

Uvez

Meki

Broj stranica

248

Format

19 cm

ISBN

978-953-6659-62-3

Cijena: 60,00 Kn

Izražena cijena je bez PDV-a.

Zašto je Katolički list (KL) između dva svjetska rata posvećivao pozornost Židovima, njihovoj ulozi u hrvatskoj kulturi, postotcima njihova sudjelovanja u gospodarskim subjektima, na sveučilištu te osobito u organizacijama koje su bile percipirane kao protukatoličke ili barem nesklone katoličkom svjetonazoru? Zašto se uopće izdvajala ta skupina kao predmet propitivanja? Traženje odgovora na ta pitanja ne može previdjeti činjenicu da su takva propitivanja o ulozi Židova u pojedinim društvima bila prisutna gotovo u svim europskim zemljama i tijekom stoljeća. S time je također tijesno povezano pitanje o samorazumijevanju Židova i o percepciji njihova uklapanja u konkretne društvene sredine. U uvodnome poglavlju sveska svoje dvotomne knjige o Židovima u Rusiji, Nobelovac za književnost Aleksandar Solženjicin predstavlja obilje pokušaja definicije tko je Židov, što je bit židovstva i koji je odnos Židova prema kulturnim sredinama u kojima žive, nerijetko stoljećima. Pisac ističe da se taj problem ne pojavljuje kod religioznih Židova, jer su tu pojmovi jasni: Židov je onaj čija je majka Židovka ili je obraćenik na židovstvo prema zadanim propisima. No, po čemu su Židovi oni koji nisu vjernici? Iz odgovora samih Židova jasno je da su tijekom 20. stoljeća mnogi zanemarili religioznu dimenziju i pripadnost židovstvu traže u zajedničkim vrijednostima, zajedničkoj povijesti, osobnim karakteristikama i sl. Problem je u tome, upozorava Solženjicin, što se nova identifikacija temelji na etničkom identitetu, na »zajednici po krvi«, što je u suprotnosti s modernim načelima liberalne demokracije. Osim toga, identitet na etničkoj osnovi uključuje tendenciju izdvajanja i ostvarenje zasebnosti. Bilo bi nerealno misliti da se Katolički list zaokupljao tako formuliranim idejama i problemima, no oni su nedvojbeno prisutni i mogu se iščitati sa stranica toga lista. U svakom slučaju izbor KL-a za obrađivanje pitanja položaja židovske zajednice i odnosa Katoličke crkve prema njoj čini se logičnim zbog nekoliko razloga. KL je dugo vremena bio službeno glasilo Zagrebačke nadbiskupije te su gledišta iznesena u njemu između dva rata mogla sugerirati da je riječ o stajalištima Zagrebačke nadbiskupije, iako tada više nije bio njezino službeno glasilo. Drugi razlog je taj što je KL posvećivao puno prostora problemu Židova i pitanjima s njima povezanima.

 

Kad se pomnije iščitaju stranice KL-a između dva rata problematika vezana za Židove može se grupirati u nekoliko važnih tema: odnos Židova prema liberalnim idejama i praksi; odnos Židova prema kapitalu; utjecaj i prisutnost Židova u tajnim organizacijama, neprijateljski raspoloženima prema Katoličkoj crkvi, poput slobodnih zidara; prisutnost i utjecaj Židova u komunističkom pokretu i u strukturama SSSR-a; propitivanje stvarne namjere cionističkog pokreta; utjecaj Židova i židovskog kapitala u kulturi, osobito u njezinoj propagandnoj ulozi i sl. Pred obiljem dužih članaka, kratkih crtica i vijesti iz različitih izvora o različitim upravo spomenutim aspektima, potrebno je ponajprije što vjernije predstaviti kako KL pristupa tom problemu i kako objašnjava neke stvarne ili navodne pojave kako bi se, na kraju, moglo dati ocjenu o karakteru pisanja tog lista o Židovima.

 

No pisanje nekog lista odražava politička i ina događanja u društvu.

 

Moglo bi se izdvojiti dva razdoblja u hrvatskome iskustvu življenja u prvoj jugoslavenskoj državi koja su umnogome različita i u kojima se profiliraju različiti problemi. Prvo razdoblje obuhvaća vrijeme od uspostave prve jugoslavenske države (1918.) do atentata u beogradskoj   skupštini na hrvatske predstavnike i ranjavanja Stjepana Radića te njegove  naknadne smrti. Drugo razdoblje započelo je uvođenjem kraljeve diktature (1929.) i završava početkom Drugoga svjetskog rata. U prvom razdoblju dominantna ličnost hrvatske politike bio je S. Radić sa svojim nemirenjem s koncepcijom i organizacijom države, njegovim okupljanjem hrvatskog seljaštva i drugih segmenata društva u politički pokret. Drugo razdoblje bilo je obilježeno radikalizacijom hrvatske politike i umanjivanjem dominacije Hrvatske seljačke stranke, ubojstvom kralja Aleksandra te uspostavom Banovine Hrvatske.

 

Kako je moj rad usredotočen na važan list u Katoličkoj crkvi, treba istaknuti da je u prvom razdoblju službena Crkva pokušala učvrstiti  državu, a neki njezini segmenti (viša hijerarhija i domagojska grana Hrvatskoga katoličkog pokreta) okušali su se i u političkom angažiranju. No, kao i ostatak hrvatskog naroda, Crkva se ubrzo razočarala i posvetila se obrani hrvatskoga i katoličkoga narodnog korpusa. U drugom razdoblju, uz nastavljanje zaštitničke uloge obespravljenoga naroda, sve su se crkvene snage usredotočile na opasnosti koje prijete katoličkom svjetonazoru i ulozi Katoličke crkve u društvu.

 

Pretpostavljala sam da će pisanje KL-a o Židovima biti donekle uvjetovano spomenutim političkim prilikama te sam to pisanje odlučila promatrati u kontekstu ta dva značajna razdoblja međuratne hrvatske povijesti. Stoga je i moj rad sastavljen od četiri poglavlja. U prvom poglavlju nastojala sam ukratko predstaviti židovsku zajednicu u prvoj južnoslavenskoj državi. Oslanjajući se na mali broj autora koji su se izravno bavili tim pitanjem, pokušala sam ukazati na najvažnije pokazatelje društveno-političkog položaja Židova u državi, njihovo sudjelovanje u kulturnom, gospodarskom i političkom životu hrvatskog društva, proces asimilacije i njihov odnos prema cionističkom pokretu. Također sam se osvrnula na odnos hrvatskog društva prema Židovima. Drugim poglavljem ulazim izravno u temu rada. U ovom poglavlju, koje obuhvaća razdoblje od 1918. do 1929., pokazujem kako je KL pisao o Židovima. Ovo poglavlje ipak započinjem s kratkim prikazom najvažnijih pitanja s kojima se bavila Katolička crkva. Treće poglavlje koje obuhvaća razdoblje od 1929. do 1941.pokazuje pisanje KL-a o ulozi pojedinih Židova i židovskih organizacija u društvu i prema Crkvi. U četvrtom zaključnom poglavlju pokušala sam ocijeniti pisanje KL-a o Židovima te ga obrazložiti, vodeći računa o povijesnom kontekstu i intencijama autora.

 

U prikazivanju pisanja KL-a o Židovima nastojala sam što više prepustiti riječ uredniku i piscima koji su u listu objavljivali bilo pod imenom bilo pod pseudonimom. Stoga sam se služila dužim citatima ili kraćim izvadcima u objašnjavanju pojedinih segmenata izlaganih problema.

 

Ovaj rad nije prikaz političkih prilika u prvoj južnoslavenskoj državi, nego prikaz pisanja jednog katoličkog lista o Židovima u svijetu i Hrvatskoj. Ipak sam nastojala podsjetiti na najvažnije momente političke povijesti toga razdoblja kako bi se imao u vidu politički okvir u kojem se pisanje KL-a događalo. Smatrala sam da je važno istaknuti neke probleme vezane za Katoličku crkvu i njezinu ulogu u društvu, budući da je i list koji je predmet moga istraživanja odražavao situaciju u Crkvi. Za postizanje tih ciljeva služila sam se autorima koji su se izravnije bavili poviješću između dva rata i problemima vezanima za Katoličku crkvu. Od osobite pomoći bio mi je zbornik radova sa simpozija o Hrvatskom katoličkom pokretu, koji je održan u Zagrebu koncem ožujka 2001.

 

Slično se može reći i za predstavljanje židovske zajednice, osobito njezina statusa i života između dva rata. Služila sam se tekstovima onih autora koji su se bavili tim pitanjima. Sve je to, uostalom, vidljivo i iz bilježaka kojima sam popratila tekst.

 

Uvod