Mađari istočne Slavonije od 1702. do 1831.

Knjiga „Mađari istočne Slavonije od 1702. do 1831.” u potpunosti se temelji na doktorskoj disertaciji „Stanovništvo Hrastina, Laslova, Korođa i Retfale u 18. i prvoj trećini 19. stoljeća”, koju sam obranio 24. lipnja 2016. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Velika pomoć na doktorskom studiju bila mi je stipendija Soós Kálmán Ministarstva za ljudske resurse Mađarske, koju sam primio 2015. godine (mađ. „Az Emberi Erőforrások Minisztériuma ‘Soós Kálmán’ ösztöndíj). Najveće zahvale za iscrpne savjete prilikom izrade disertacije svakako dugujem svojoj mentorici, izv. prof. dr. sc. Dubravki Božić Bogović.

Razlog zbog kojega je naslov ove knjige izmijenjen u odnosu na naslov disertacije prvenstveno je potreba za jasnoćom. Naime, četiri naselja koja su bila predmetom analize potencijalno zainteresiranom istraživaču ili čitatelju možda na prvu ne odaju po čemu su ta naselja specifična u odnosu na bilo koja druga četiri naselja u istočnoj Slavoniji. Na ovaj je način u naslovu moguće donekle izbjegnuta potpuna preciznost, jer zasigurno da je pojedinačnih Mađara ili poneke mađarske obitelji bilo i u drugim naseljima istočne Slavonije, no niti u jednom naselju istočne Slavonije oni nisu predstavljali iole značajniji udio stanovništva u danom razdoblju. Glede kronološkoga okvira, njegovu donju granicu čine prvi poznati austrijski popisi nakon oslobođenja Slavonije od Osmanlija i ona je poprilično jasna. Provizornijom se čini zaključna godina analize. Međutim, u okvirima danoga istraživanja, ona ima smisla iz više razloga, a možda ponajviše stoga što od tridesetih godina 19. stoljeća započinje kolonizacija mađarskoga stanovništva iz uže Ugarske na područje (istočne) Slavonije. Nadalje, od sredine 19. stoljeća započinje i razdoblje vođenja modernih popisa stanovništva, te bi za kasnija razdoblja bilo potrebno primijeniti potpuno drugačiju metodologiju pristupa temi.

Denis Njari