Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja 1698.-1991.

Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja 1698.-1991.

Autor

Andrija Zirdum

Godina izdanja

2001.

Uvez

Meki

Broj stranica

375

Format

24 cm

ISBN

953-6659-11-5

Cijena: 60,00 Kn

Izražena cijena je bez PDV-a.

U ovoj studiji sabrana je građa o počecima suvremenih naselja te rastu stanovništva brodskog i gradiškog kraja od 1698. do 1991. godine, a povod je 300. obljetnica popisa kućedomaćina i njihove imovine u Slavoniji. Radi se, dakle, o kraju koji se nalazi između planina Psunja, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga, na 2034 km, što čini 3,59% Republike Hrvatske. On je prostorno izdužen u pravcu zapad-istok, 116 km zračne udaljenosti, a prosječne je širine od 10-15 km. U njegovu su sastavu dva grada, Slavonski Brod i Nova Gradiška te 26 općina, što skupa čini 185 naselja.
Zamoljen sam da s latinskoga jezika prevedem i pripremim za tisak dio izvorne građe koju je Ive Mažuran objavio pod naslovom Popis naselja i stanovništva u Slavoniji 1698. godine, Osijek 1988., a što se odnosi na područje Brodsko-posavske županije. Kad sam to uradio, našao sam se u dvojbi. Premda je to najstariji i vrijedan izvor, zbog ondašnjeg nesređena političkog i upravnog stanja te smetnji na koje su popisivači nailazili, on je nepotpun pa bi suvremene čitatelje mogao navoditi na krive zaključke. Naime, spomenuti popis obradio je samo 71 naselje, pri obradi spomenuto je još 29 susjednih naselja koja nije obradio, a u to su vrijeme već postojala gotovo sva ondašnja naselja. I kad sam tom popisu dodao 8 sela-krajišnika iz 1702. godine, rad iste Komisije, što je (1891.) objavio Tade Smičiklas, ni time slika slavonske Posavine – kako uvjetno nazivam područje brodskog i gradiškog kraja – nije bila mnogo cjelovitija.
Da dobijem vjerniju sliku života i zbivanja, posegnuo sam za arhivskom građom iz Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu. Naime, od 1699. do 1773. područje brodskog i gradiškog kraja – osim okolice Vrpolja – pripadalo je Zagrebačkoj nadbiskupiji. Uz arhivsku građu kanonskih izvješća iz 1730., 1746., 1756., 1758., 1760., 1761., 1765., 1769., 1775. i 1800. godine, služio sam se starim katastarskim i vojnim zemljovidima, opisom sela u dijelu Vojne krajine (1780.) te objavljenim izvorima i znanstvenom literaturom. Da bih riješio neke dvojbe, koristio sam dosta pouzdane suvremene vojne zemljovide te osobno obilazio naselja. Moja istraživanja su, uglavnom, do 1800. a ostalo sam, kratko, preuzeo iz izvora i literature.

Iz Predgovora