povijest_podunavskih_Hrvata

Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije

Autor

Robert Skenderović

Broj stranica

366

Format

24 cm

Godina izdanja

2017.

ISBN

978-953-8102-14-1

Suizdavači

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica

Uvez

Meki

Cijena: 120,00 Kn

Izražena cijena je bez PDV-a.

Autor je u knjizi prikazao povijest podunavskih Hrvata u sljedećih sedam poglavlja: Uvod; Migracije iz Dalmacije, Bosne i Hercegovine u Podunavlje u kasnome srednjem vijeku (do Mohačke bitke 1526. godine); Bačka pod vlašću Osmanlija; Društveni život podunavskih Hrvata u 18. stoljeću; Preporodno doba; Subotica – središte bačkih Hrvata; i Prvi svjetski rat.

Radi se o prvoj znanstvenoj sintezi povijesti podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) koja obuhvaća ključna stoljeća u kojima se odvijalo oblikovanje njihova predmodernog etno-kulturnog i potom modernog nacionalnog identiteta. Rezultati istraživanja i spoznaje koje donosi knjiga dr. Skenderovića pokazuju da su podunavski Hrvati tijekom razdoblja ranoga novog vijeka bili čvrsto povezani s prostorom Slavonije, Srijema i Baranje, pa se u to vrijeme može govoriti o širem slavonsko-podunavskom prostoru kulturnog djelovanja u kojem su vodeću ulogu, osobito u 18. stoljeću, igrali franjevci tzv. Budimskog kulturnog kruga.

Autor također pokazuje da su podunavski Hrvati tijekom čitavog navedenog razdoblja upravo posredstvom hrvatskih intelektualaca s prostora Slavonije, Srijema i Baranje bili čvrsto povezani s općim društvenim, kulturnim i političkim zbivanjima u Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, te da su zahvaljujući toj povezanosti zadržali svoje etno-kulturni identitet i u najtežim vremenima asimilacijskih pritisaka.

Ujedno se objašnjava i vrlo složena problematika mnogostrukosti identiteta podunavskih Hrvata, odnosno uzroci pojave brojnih regionalnih i subetničkih imena pod kojima se oni pojavljuju u razdoblju od 16. do početka 20. stoljeća (kao Raci, Iliri, Dalmatinci, Bunjevci i Šokci) te se tumače okolnosti pod kojima je i taj dio hrvatskog naroda s prostora ugarskog Podunavlja ušao u proces oblikovanja modernog hrvatskog nacionalnog identiteta potkraj 19. stoljeća.