Siječanjski ustanak 1863. u Poljskoj i Eugen Kvaternik

Siječanjski ustanak 1863. u Poljskoj i Eugen Kvaternik

Autor

Piotr Żurek / prev. Filip Kozina

Godina izdanja

2012.

Uvez

Meki

Broj stranica

200

Format

19 cm

ISBN

978-953-6659-59-3

Cijena: 40,00 Kn

Izražena cijena je bez PDV-a.

Život Eugena Kvaternika bio je pun raznovrsnih vizija i nerealiziranih političkih koncepata. Ideja koju je propagirao- nezavisna Hrvatska- u očima mnogih njegovih suvremenika izgledala je kao fantastična maštarija, čak štoviše, priviđenje . Još je manje pristalica imala njegova koncepcija oružanog ustanka u Hrvatskoj. To ipak nije obeshrabrivalo Kvaternika koji nije prestajao tražiti podršku za svoje ideje, podjednako u Hrvatskoj i izvan nje, nastojeći hrvatsko pitanje podići na međunarodnu razinu i osvijestiti druge narode da Hrvati imaju povijesno pravo na vlastitu državu.

 

Sve je to utjecalo na činjenicu da je Eugen Kvaternik svojim pogledima bio veoma blizak idealima poljskoga romantizma (1822.-1863.). Možemo čak riskirati konstataciju da je Kvaternikova djelatnost tipičan primjer životnog stava poljskog romantičnog junaka. Sukladno tomu modelu, Kvaternik je bio buntovnik kojeg su pokretale velike strasti i koji se borio za dobrobit svoje domovine. Eugen Kvaternik nije bio ništa drugo doli hrvatski ekvivalent poljskoga romantičnog wallenrodskog junaka , patriot koji djeluje pod utjecajem ljubavi prema zasužnjenoj domovini, u čije ime odustaje od osobne sreće i za koju je spreman na najveće žrtve. Kao što je to izvrsno izrazila Mirjana Gross, Kvaternik je „Sanjao […] o tome da će uz Veliku Poljsku uskrsnuti i Velika Hrvatska” .

 

Takav Kvaternikov stav neupitno je doveo do njegova zbližavanja s poljskim narodnim pokretom u razdoblju Siječanjskog ustanka.
Knjiga «Siječanjski ustanak u Poljskoj 1843. i Eugen Kvaternik” prvenstveno je namijenjena hrvatskim čitateljima, pa stoga i sadržava širi opis izbijanja i tijeka Siječanjskog ustanka u Poljskoj.

 

U ovoj studiji želimo predstaviti način na koji su se oblikovali Kvaternikovi odnosi s poljskim narodnim pokretom u razdoblju Siječanjskog ustanka. Također smo obratili pozornost na to kako su Poljaci prihvaćali Kvaternikovu djelatnost i poglede. Kvaternikovim odnosima s Poljacima ranije su se bavili: Franjo Bučar u knjizi „Promemorija princu Jeromeu Napoleonu”, objavljenoj prije Drugoga svjetskog rata (Zagreb, 1936.), te Henryk Batowski u člancima „Diplomatska misija Miłkowskog iz 1864. godine” , „Revolucionarna suradnja zapadnih i južnih Slavena u razdoblju Siječanjskog ustanka” te „Zaboravljeni poljski agent u Torinu za vrijeme Siječanjskog ustanka” . To je pitanje svoj opširni odraz također pronašlo i u neobjavljenoj doktorskoj disertaciji Ljerke Kuntić, pod naslovom „Vanjskopolitički pogledi pravaša od 1858. do 1871. godine“, (Zagreb, 1961.).

 

S obzirom na to da je Eugen Kvaternik iza sebe ostavio vrlo škrtu bazu rukopisa, pisanje ove knjige nije bilo nimalo jednostavan zadatak. Treba podsjetiti da je nakon propasti „Rakovičke bune” njegova ostavština u znatnoj mjeri nestala. Sa žaljenjem ovdje treba istaknuti da je u osamdesetim godinama XX. stoljeća nestao „Dnevnik” Eugena Kvaternika koji se čuvao u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu. Na sreću, provodeći ondje arhivsko istraživanje, mogao sam koristiti sretnim okolnostima sačuvani mikrofilm toga djela.

 

Taj problem nije izgledao ništa bolje kada je bila riječ o poljskim arhivalijama koje se odnose na Kvaternikovu suradnju s poljskim narodnim pokretom. Naime, golemi dio poljske rukopisne baštine koji se odnosio na razdoblje podijeljene Poljske do Drugoga svjetskog rata nalazio se u Raperswilskom fondu Nacionalne knjižnice u Varšavi (Rapersvilska knjižnica). Nažalost, tijekom Varšavskog ustanka 1944. Nijemci su nepovratno spalili te arhivalije. U tom se fondu nalazila cijela arhivalna kutija posvećena Eugenu Kvaterniku. Danas nam je poznat tek mizerni dio njezina sadržaja, zahvaljujući bibliografskim izvorima ranije spomenutih povjesničara Franje Bučara i Henryka Batowskog. Zahvaljujući Franji Bučaru, u odjelu Fototeke Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (AHAZU), sačuvale su se njegove fotografije originala „Promemorije” Eugena Kvaternika koje je napravio u Varšavi prije Drugoga svjetskog rata.

 

Što se tiče ostalih arhiva, najplodnijima su se pokazala istraživanja provedena u Pragu, u Književnom arhivu Muzeja nacionalne književnosti (Literární Archiv Památníku Národního Písemnictví).

 

Osim arhivalija, u ovome su radu korišteni memoari i korespondencije objavljene u tiskanom izdanju. Posebno vrijednima pokazali su se fragmenti „Dnevnika” Eugena Kvaternika, koje je objavio Kerubin Šegvić. U tom smislu također vrijedi istaknuti i memoare Zygmunta Miłkowskog te Josefa Václava Friča.

 

Problem koji nas ovdje zanima u mnogim je publikacijama pronašao jedino fragmentarni odraz. Tu prije svega treba navesti radove Ljerke Kuntić, Vladimira Frejdzona , a također i rasprave čeških istraživača Vaclava Žačeka i Miroslava Šestaka.

 

Uz već spomenute autore, od velike pomoći pokazale su se rasprave posvećene različitim aspektima djelatnosti Eugena Kvaternika. U toj materiji posebno su korisne publikacije Ferde Šišića , Mirjane Gross , Petra Korunića i Nikše Stančića.

 

U ovome radu specifičan problem čine citati i umetnuti dijelovi, često navedeni u njihovom originalnom devetnaestostoljetnom obliku. U tim se citatima osim arhaizama također pojavljuje i stara geografska terminologija.

 

Posebne zahvale upućujem dr. Mati Artukoviću iz Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskoga Broda. Zahvaljujući njegovoj inspiraciji, srdačnosti i podršci ova je knjiga i mogla nastati.

 

Također zahvaljujem i Stipendijskoj komisiji Zaklade Stanisława Lama iz Pariza te omogućavanje boravka u glavnome gradu Francuske.
Želim zahvaliti i upravi i zaposlenicima Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a posebno prof. dr. Damiru Agičiću za omogućavanje dolaska u Hrvatsku u sklopu programa CEEPUS.

 

Uvod