Vrijeme zločina: Novi prilozi za povijest koprivničke Podravine 1941.-1948.
Autor | Zvonimir Despot |
---|---|
Godina izdanja | 2007. |
Uvez | Meki |
Broj stranica | 479 |
Format | 24 cm |
ISBN | 978-953-6324-57-6 |
Suizdavači | Hrvatski institut za povijest, Zagreb |
Cijena: 13,27 €
Izražena cijena je bez PDV-a.
Nema na zalihi
Knjiga se sastoji od sadržaja, zatim predgovora Željka Krušelja Krušelja (9-11), uvoda (13-17) te dva glavna dijela knjige pod naslovom: Rat i poraće (str. 19-368). i Popisi žrtava (str. 369-459), te popis izvora i literature (str. 461-464), bilješke o autoru (str. 465) i Dodatak /tabelarni prikazi žrtava/ (str. 467- 479).
U predgovoru Ž. Krušelj ukazuje na vrlo složenu političku situaciju u Podravini u Kraljevini Jugoslaviji između dva svjetska rata, obilježenu posebice državnim terorom, koja je bitno utjecala na zbivanja tijekom rata i poraća koja Z. Despot u knjizi prikazuje, pretvarajući to područje u svojevrsno «bure baruta» gdje je «gospodarska i socijalna besperpektivnost snažno preplitala s političkim sukobljavanjima i brutalnim obračunavanjima» i gdje je ustaški totalitarni sustav u NDH 1941.-1945. s neviđenim zločinima prema rasnom, nacionalnom i političkom ključu na podravskim prostorima, nakon što su 1945. komunisti preuzeli vlast zamijenio njihov totalitarni model vladavine sa žestokim obračunom i brojnim zločinima ne samo s pripadnicima ustaškog pokreta, njihovim simpatizerima i dijelom domobrana već i prema svim stvarnim i potencijalnim političkim protivnicima, prevenstveno onima iz redova HSS-a i katoličke crkve, ali i prema klasnim protivnicima. Tako je u sve te tri različite državne tvorevine bilo «vrijeme netrpeljivih» kada su «mržnja i bezobzirnost prema neistomišljenicima u sva tri sustava bili i nerazdvojivi dio poželjnih manira» – zaključuje Krušelj.
U uvodu Z. Despot konstatira kako se ova njegova knjiga nadovezuje naknjigu Ž. Krušelja «U žrvnju državnog terora i ustaškog terorizma: politička zbivanja u korpivničkoj Podravini od objave šestosječanjske diktature do sloma Kraljevine Jugoslavije (1929.-1941.)», bez čijeg čitanja čitatelji neće moći shvatiti i povezati činjenice te događaje od 1941. do 1948. (posebice odnose i sukobe između suprotstavljenih političkih grupacija i pojedinaca) koje Despot u ovoj knjizi donosi zato što mnoga od tih zbivanja svoje ishodište imaju u prijeratnim događajima koje je Krušelj opisao.
Uz zahvalu svima koji su pomogli da knjiga izađe iz tiska, Despot upznaje čitatelje s njezinim ciljem za koji kraže da «jest javnosti predočiti nove nepoznate, prešućivane činjenice i podatke, događaje i osobe iz toga razdoblja» na osnovu dostupne arhivske građe uz konzultaciju objavljene literature te pojedinih živućih aktera tadašnjih zbivanja. Ukratko iznosi sadržaj knjige, ukazuje zašto obuhvaća razdoblje od 1941. do 1948. godine, zatim pojašnjava raznolike bilješke ispod teksta i neke stare signature dokumenata i posebno pojašnjava sve popise žrtava ukazujući na njihove nedostake kako bi se izbjegli moguće nejasnoće i nesporazumi.
U prvom dijelu knjige pod naslovom: Rat i poraće autor po godinama od 1941. do 1947/48. kronološkim slijedom donosi na 350 stranica obilje novih, vrlo zanimljivih dosad malo poznatih ili potpuno nepoznatih te prešućenih podataka o događajima, ličnostima, problemima, žrtvama i sustavima u tome vrlo složenom i krvavom razdoblju povijesti koprivničke Podravine (odnosno području nekadašnjih kotareva Koprivnice i Đurđevac). Svi podaci prezentirani su kronološkim i tematskim slijedom jednostavnim jezikom na vrlo lagan, razumljiv i svima pristupačnim način. Tako se kod svake ratne godine sadržaji o kojima se u tekstu govori iskazuje kroz po desetak podnaslova, a kod poratnih godina s po dva podnasova. Za ilustraciju navodim podnaslove pod 1941. godinom. To su: Nijemci u Podravini; Ustaše preuzimaju vlast od HSS-a, Prvi ustaški logor; Židovi «nestali» preko noći; Odmazda prema Srbima; Istrabljenje Roma; Raslojavanje HSS-a; Koprivičanci kod Pavelića; Prvi oružanbi izgred; Sukobi između ustaša; Problemi sa zbrinjavanjem stanovništva; Slovenci na imanjima Srba; Prva partizanska akcija i Dravski most opet u prometu; te za 1945.: Pučka škoola otišla u zrak; Odličja uoči propasti NDH; «Danica» – postaja križnog puta; Ispitivanja ratnih zločina; Borba za vlast; Protiv šverca; Komunisti preorali grobove; Prvi poslijeratni izbori i Iskapanje žrtava;1946.: Gradski izbori i Partija protiv Crkve te 1947./48.: Udba «čisti teren» i «Plan Deseti travanj i(li) «Operacija Gvardijan». Možemo posebno istaknuti neke djelove koje ističe i Despot, a to su npr. novi podatci o prvom ustaškom logoru «Danici» kod Koprivnice, ali i o njezinu ponovnom djelovanju nakon rata za partizanske vlasti, o čemu se do sada šutjelo; zatim je tu najiscrpnija analizi umorstva Mihovila Pavleka Miškine, književnika i seljačkog tribuna; prikaz sudbine prognanih Udbinjana u Podravini od kraja 1942. godine; novi i do sada nepoznati podaci o tzv. Podravskoj partizanskoj republici 1943./1944., o Rafaelu Bobanu i njegovoj Crnoj legiji, te o velikoj bitci za Koprivnicu u jesen 1944. i o «Operaciji Gvardijan» kako ju je zvala UDB-a – tadašnja jugoslavenska tajna policija, koje svojim značenjem i sadržajem posebno nadilaze koprivničko područje. Na kraju toga dijela dano je 9 životopisa nekih od najznačajnijih sudionika tih zbivanja uglavnom Koprivičanaca. Predočeni podaci su znanstveno utemeljeni pošto se daju, gdje god je to bilo moguće, na osnovu arhivske građe koja se citira na gotovo svakoj stranici teksta, a dio koje se navodi u bilješkama, uz citiranje i druge vrste građe (važnije izjave, svjedočenja i sl.) sve u izvornom obliku kako bi najbolje oslikali tadašnju situaciju, naravno uz njihovu kritičku obradu.
U drugom dijelu s naslovom: Popisi žrtava na 80-tak stranica dani su popisi preneseni prema izvornicima u HDA u Zagrebu i Državnom Arhivu u Bjelovaru, koji iako svi nisu točni ni potpuni, predstavljaju nezaobilazni povijesni izvor, od kojih se ovdje većina njih po prvi puta objavljuju, a sadrže:
- Popise prema podacima Ustaškog povjerenstva za grad i kotar Koprivnicu 1941.-1942. uglavnom logoraša «Danice», ali i zatočenika te stradalih u logorima Jasenovac, Đakovo i Loborgrad /uz imena njihovih roditelja te pojedine rodbine/ (objavljuje se po prvi puta).
- Poimenične popise žrtava lišenih života za vrijeme okupacije na području kotara koprivničkog (1478 osoba) i đurđevačkog (816 osoba) i među Židovima Koprivnice (199 osoba) i koprivničkog kotara (62 osobe) prema podacima Zemaljske komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njegovih pomagača Hrvatske i Gradske komisije u Koprivnici (većim dijelom objavljivani), te rimokatoličkih župnih ureda i pravoslavnih parohija iz 1945. godine za koje osobe su do tada uspjeli prikupiti osnovne podatke (koji se objavljuju po prvi puta).
- Popis oduđenika i presuda Vojnog suda u Bjelovaru 1945.-1946 i popis zločinaca i pripadnika neprijateljskih formacija i organizacija a prema podacima Okružne komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njegovih pomagača Bjelovar (koji se objavljuju po prvi puta).
- Rekonstrukciju banditizma za bivši kotar Koprivnica (nakon završetka rata) i to dmetničke grupe i odmetnike «bunkeraše» te njihove jatake, a prema podacima Službe državne sigurnosti SR Hrvatske (koji se objavljuju po prvi puta).
Kod svakog od ovih popisa autor je već u uvodu pojasnio njihov sadržaj i nedostatke te iskazao nadu da će oni poslužiti kao glavni temelj za jedno cjelovito znanstveno istraživanje koje treba rezultirati cjelovitim popisom svih žrtava u koprivničkoj Podravini u tome razdoblju uz njihovu pomnu analizu, a što se i mi nadamo, jer na žalost neki podaci, smrću sudionika odlaze u nepovrat.
Slijedi popis korištenih neobjavljenih i objavljenih izvora te literature (uz onodobne tiskovine), kratka bilješka o autoru i Dodatak (tabelarni prikaz žrtava) za koji je Despot pojašnjenje dao u uvodu s ukazom na njihove nedostatke.
Smatram da je trebalo dati na kraju jedan kratki sažetak sadržaja knjige na stranim jezicima kako bi ista bila dostupna i inozemsnim čitateljima koji ne poznaju hrvatski jezik.
Tekst Despotove knjige prati 95 prigodnih izvrsnih ilustracija 1941.-1948. (od kojih 23 faksimila dokumenata, 45 fasimila raznih plakatiranihobavijesti, oglasa, poziva, naredbi i proglasa, 11 faksimila iz onodobnog tiska, 5 zemljovida i 10 skupnih fotografija osoba i događaja), bez onih na koricama. Sav ovaj ilustrativni povijesni materijal je vrlo značajane posebice kao svojevrstan dokument vremena.
Prof. dr. sc. Zdravko Dizdar