fraabacic_korice

Zbornik o fra Antunu Bačiću

Autor

Tatjana Melnik (ur.)

Godina izdanja

2013.

Uvez

Meki

Broj stranica

332

Format

29 cm

ISBN

978-953-6659-71-5

Suizdavači

Zavičajni muzej Našice, Franjevački samostan u Našicama, Franjevački samostan u Slavonskom Brodu i Grad Našice

Cijena: 100,00 Kn

Izražena cijena je bez PDV-a.

Znanstveni skup o fra Antunu Bačiću održan je 14. i 15. travnja 2010. godine u Slavonskom Brodu i Našicama. U životu fra Antuna Bačića, ova dva grada, Slavonski Brod i Našice, imali su važnu ulogu. Slavonski Brod, odnosno selo Vrba kod Broda kao mjesto rođenja i odrastanja, a Našice kao mjesto djelovanja i smrti.
Na skupu su svoje radove izlagala 24 znanstvenika, a zbornik koji objavljujemo sastoji se od 18 radova. Najveći dio radova izrađen je na objavljenoj izvornoj građi i relevantnoj literaturi. Na početku zbornika nalaze se radovi koji obrađuju šire gospodarske, crkvene i kulturno–prosvjetne prilike u Bačićevo vrijeme (Vrbanus, Božić–Bogović, Zirdum), nakon čega slijede radovi posvećeni pojedinim samostanima i kulturnim središtima (Reljac, Ivanušec , Živaković–Kerže, Harni, Kušen i Hasenay). Ti radovi obrađuju s jedne strane važne probleme širenja gospodarskih ideja, pastoralno djelovanje franjevaca u 18. stoljeću, odnos svjetovnog klera i hijerarhije prema franjevcima u Slavoniji i Srijemu u 18. stoljeću, razloge i posljedice diobe Provincije Bosne Srebrene 1757. godine, s druge strane, tu su istražene teme poput baroknog samostanskog kompleksa u Našicama, vrijednosti gradiva sačuvanog u arhivu u Našicama i značaja budimskih tiskara za razvoj hrvatske književne kulture. Drugi dio zbornika čine radovi koji osvjetljavaju život i djelo fra Bačića, njegovu intelektualnu formaciju, profesorski rad te pripadnost budimskom kulturnom krugu koji je utjecao na kulturne prilike u Hrvatskoj (Skenderović, Patafta, Hoško), kao i Bačićeve zasluge za napredak reda i posebno za razvoj našičke samostanske knjižnice (Kolar, Bošnjaković, Frkin).
Napokon, treći dio zbornika tvore prilozi u kojima hrvatski jezikoslovci i književni povjesničari prosuđuju Bačićevo najpoznatije djelo „Istina katoličanska” (Kolenić, Krumes–Šimunović Mlikota, Šundalić i Pepić).