Gradska knjižnica Slavonski Brod, povodom Svjetskog dana učitelja 05. listopada 2016., bila je  domaćin javnom predavanju dr. sc. Dinka Župana.

U Gradskoj knjižnici Slavonski Brod, 05. listopada 2016, održano deveto u nizu javnih predavanja djelatnika Podružnice u sklopu obilježavanja 20. obljetnice postojanja Podružnice:

J A V N O   P R E D A V A NJ E:

dr. sc. Dinko Župan

Od magareće klupe do okružnog školskog nadzornika

– životni put učitelja Mijata Stojanovića

Mijat Stojanović (1818-1881), slavonski učitelj i pedagog pripada redu najistaknutijih prosvjetnih radnika u Hrvatskoj u 19. stoljeću. U predavanju će biti prikazan njegov životni put koji ga je vodio od magareće klupe u Babinoj Gredi do položaja okružnog školskog nadzornika u Gospiću. Kada je tijekom prve godine svoga školovanja u trivijalnoj školi u Babinoj Gredi Mijat Stojanović sjedio u magarećoj klupi i od strane učitelja IgnacaRacza bio označen kao učenik od kojeg se ne očekuje puno nitko u Stojanovićevoj obitelji nije mogao slutiti da će Mijat Stojanović postati jedan od najplodnijih slavonskih pučkih pisaca i jedan od najistaknutijih hrvatskih učitelja u 19. stoljeću.

Upornost s kojom je Mijat Stojanović prevladao nedostatak svoga formalnog obrazovanja zasigurno je jedna od najpoticajnijih osobnih priča vezanih uz fenomen samoobrazovanja. Naime, Stojanović je završio samo dva razreda trivijalne škole, a do kraja svoga života napisao je dvadesetak knjiga i knjižica, te stotine stručnih i popularnih članaka s tematikom koja se kretala od književnosti i povijesti preko gospodarskih i prirodoslovnih tema do stručnih pedagoških rasprava.

Pored istaknute uloge na trima općim učiteljskim skupštinama (Zagreb, Petrinja i Osijek) Stojanović je stalno bio angažiran i u radu tada najvažnije pedagoške udruge Hrvatskom pedagoško-književnom zboru. Neprekidno je pisao u raznim učiteljskim, školskim i književnim časopisima, te prevodio s njemačkog djela tada najeminentnijih austrijskih pedagoga. Svojim pedagoškim raspravama Stojanović je nastojao podići standarde tadašnjeg odgoja i obrazovanja, te je uporno radio na sebi čitajući, pišući i savladavajući razne praktične vještine. To neprekidno samousavršavanje bila je njegova životna filozofija koju je samozatajno prakticirao tijekom cijelog života.