Gradska knjižnica Slavonski Brod bila je 14. lipnja 2016. domaćin javnom predavanju dr. sc. Miroslava Akmadže.

U Gradskoj knjižnici Slavonski Brod, 14. lipnja 2016, održano je sedmo u nizu javnih predavanja djelatnika Podružnice u sklopu obilježavanja 20. obljetnice postojanja Podružnice:

J A V N O    P R E D A V A NJ E:

dr. sc. Miroslav Akmadža

KATOLIČKA CRKVA
U HRVATSKOJ POVIJESTI
20. STOLJEĆA

Katolička crkva u turbulentnim vremenima 20. st. kao iznimno bitan čimbenik hrvatskog društva, htjela to ili ne, morala je biti aktivnim sudionikom političkih zbivanja na hrvatskim prostorima. Crkvena hijerarhija kao cjelina, a posebice njeni istaknuti pojedinci javno su iznosili stavove o ulasku Hrvatske u jugoslavensku zajednicu nakon Prvog svjetskog rata, ali i aktivno sudjelovali u političkom životu u vrijeme Kraljevine SHS/Jugoslavije kroz Hrvatsku pučku stranku i na druge načine. Aktivno su se borili protiv talijanizacije Istre i dijelova Dalmacije, koji su potpali podtalijansku upravu.

Crkva i njeno vodstvo nisu mogli izbjeći ni političke utjecaje u vrijeme Drugog svjetskog rata, s obzirom na uspostavu NDH i djelovanje partizanskog pokreta. S jedne strane znatan dio svećenstva radovao se uspostavi hrvatske države, ali se brzo razočarao u vladavinu ustaškog režima, a s druge strane postojao je strah od partizanskog pokreta zbog njegovog komunističkog, a time i ateističkog vodstva, kojem se, unatoč tome, manji dio svećenstva čak i priključio. Uspostavom nove jugoslavenske države 1945. pod komunističkom vlašću, Katolička crkva postaje jedina dobro organizirana snaga koja se mogla postaviti kao oporba jednopartijskom režimu, s obzirom da su sve političke stranke, osim KPJ, bile zabranjene.

U prvim poratnim vremenima Crkva je doživjela teška ljudska i materijalna stradanja uzrokovana represivnim djelovanjem komunističkih vlasti, ali je uspjela zadržati jedinstvo u nepopustljivosti prema svim prijetnjama. Šezdesetih godina 20. st. zbog koncilskih promjena u Crkvi i vatikanske Istočne politike, ali i želje jugoslavenskih vlasti da poboljša svoju sliku u zapadnom demokratskom svijetu, doći će do postupne normalizacije crkveno-državnih i vatikansko-jugoslavenskih odnosa, što će donekle olakšati život Crkve i njenih vjernika u preostalim godinama postojanja jugoslavenske države. Crkva je svo to vrijeme, iako joj to nije bila prvotna zadaća, bila bitan čimbenik u očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta.

Prilog SBTV-a: